Novi koncept civilne zaštite u Njemačkoj je preko noći postao jedna od glavnih tema političkih rasprava. Vlada je građanima preporučila da stvaraju zalihe hrane i vode.
“Imate li dovoljno konzervi u podrumu? Njemačka vlada je, ozbiljno se baveći ovim pitanjem, preporučila građanima da stvaraju zalihe potrepština za slučaj katastrofe ili oružanog napada. Kabinet kancelarke Angele Merkel smatra da bi svako trebao osigurati količinu namirnica dovoljnu za deset dana. To se odnosi i na zalihe vode. Razlog: mogućnost oružanog sukoba ili terorističkog napada“, piše Deutsche Welle.
Ovo je prva strategija civilne zaštite otkako je završen Hladni rat. Rad na njoj je počeo 2012. godine, i odvijao se paralelno s nastajanjem Bijele knjige o sigurnosnoj politici. U konceptu koji, kako prenosi nedjeljnik Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, ima 69 strana, piše da “Napad na teritoriju Njemačke koji bi iziskivao konvencionalnu obranu zemlje – nije vjerovatan“. I pored toga, prevencija nalaže ‘primjerene pripreme za razvoj situacije koja bi mogla predstavljati egzistencijalnu opasnost'”.
Napad kao 1942?
Spremajmo se kao da će sutra biti rat? – Za opoziciju u Bundestagu je ovo samo nepotrebno širenje panike. Šef poslaničkog kluba Ljevičarske stranke DietmarBartsch, rekao je da “vlada ne bi smjela da svakodnevno širi nervozu“, i da „stalno iznošenje novih prijedloga, na primjer o kupovini zaliha, da stvara nesigurnost među ljudima“. Bartschov kolega iz stranke Zelenih, Konstantin fon Noc, rekao je da smatra da je lijepo što vlada aktualizira planove za slučaj najgoreg, ali da je s obzirom na tehnički razvoj ovo “poigravanje desetljećima starim konceptima”.
Za njega je problematično i to što se civilna prevencija miješa s vojnim scenarijima i indicijama o terorističkim napadima: “Ne vidim scenarij napada zbog kojeg bi ljudi trebali stvarati zalihe”, rekao je Fon Noc.
Jedno je jasno: njemačka vlada smatra da joj, u slučaju da država bude napadnuta, za uspostavljanje kontrole nad događajima, ne bi bilo potrebno više od deset dana. Je li to malo ili mnogo? Da li se pod eventualnim “napadom“ podrazumijevaju zračni udari za vrijeme kojih se narod krije u podrumima, ili se i druge vrste nedaća smatraju mogućim, na primjer, kibernetički napadi na energetsku infrastrukturu? Utješno zvuči to što je vlada priopćila da vjerojatnost konvencionalnog napada “nije velika, ali da se ne može sasvim isključiti”.
Zalihe nisu jeftine
Ono što je sigurno, je da je vlada ovom preporukom napravila najbolju reklamu za firme koje već godinama prodaju sustave za preživljavanje u uvjetima rata i katastrofa. Folije za zaštitu prozora, sustave za grijanje bez struje, radio-aparati na navijanje (sa prijemom kratkih valova), kemijski toaleti, prečistači voda (i od vode iz prljave bare prave vodu za piće), sve vrste zaštitne opreme za pojedinca, sredstva za oblačenje, ali i za kretanje po šumama i gorama, sve to i mnogo više od toga, prodaju se “po pristupačnim cijenama”. I, naravno, hrana. Sve se može naručiti na internetu.
Specijalne kutije s porcijama podijeljenim na čitavu obitelj, po danima i nedjeljama, sadrže konzerve sa svim potrebnim hranljivim materijama, vitaminima i mineralima potrebnim organizmu. Hrana je prilagođena potrebama svih mogućih ciljnih grupa, od vegetarijanaca do osoba alergičnih na laktozu.
Vlada u Berlinu je najnovijim konceptom podsjetila građane na mogućnost života u podrumu, ili u bunkeru, o kojoj i pored svih islamističkih terorističkih pretnji, “ruske opasnosti”, mogućnosti raspada EU i drugih nedaća, većina građana ipak nije ozbiljno razmišljala. Njihove reakcije su podijeljene i kreću se između pitanja “Znaju li oni šta rade?” i “Znaju li oni nešto što mi ne znamo?” – a koliko su preporuke vlade ozbiljno shvaćene, pokazat će barometar potrošnje tijekom narednih dana i nedjelja. A dobit ćemo i odgovor na pitanje: koji lanci samoposluga su najbolje pripremljeni za katastrofu?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
