Bivši finski premijer Antti Rinne za N1 je komentirao ruske prijetnje koje su uslijedile nakon odluke Finske da će želi pridružiti NATO savezu, ali i najavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da će ulazak Finske uvjetovati promjenom izbornog zakona u BiH.
“Tijekom 75 godina provodili smo svoju vanjsku i sigurnosnu politiku i to je bilo jedno mirnodobsko razdoblje, a sada se sigurnosno okruženje uvelike promijenilo zbog ruske invazije na Ukrajinu. To za nas znači da moramo ponovo promisliti o vanjskoj i sigurnosnoj politici. Moramo nešto dodati jer se čini da snažne obrambene snage i politika vojne neutralnosti nisu dovoljne da se pristupi ovoj situaciji. Zato mislim da nakon duboke analize Vlade i parlamenta idemo u najboljem smjeru”, poručio je Antti Rinne u razgovoru s našom Jelenom Bokun.
vezana vijest
Komentirajući ruske prijetnje da bi mogla uslijediti odmazda, Rinne je rekao da su spremni na sve scenarije.
“Mi smo nezavisna zemlja i sami donosimo odluku o tome kakvu ćemo vanjsku i sigurnosnu politiku provoditi. Sada zbog ovog agresivnog ruskog rata u Ukrajini moramo opet promisliti o situaciji. Odlučili smo da moramo učiniti nešto više nego prije, a način za to je pridruživanje NATO-u. Spremni smo na sve zamislive situacije koje se mogu dogoditi u ovom međurazdoblju”, kazao je.
Odnosi Rusije i Finske bili su dobri, ali Rusiju pod sadašnjim Putinovim režimom smatraju nestabilnom.
“Imali smo dobre odnose. Naši građani s obje strane granice imaju duge i duboke veze. No sada se situacija promijenila. Ne toliko u pogledu toga da obični ljudi ne mogu više imati zajednički suživot, ali Rusija je sada toliko nestabilna kada je riječ o Putinovom režimu. To znači da se način na koji smo pristupali našim odnosima prije ove situacije uvelike promijenio”, rekao je.
Upitan očekuju li da će dobiti pomoć i potporu članica NATO-a u slučaju napada Rusije prije nego što proces prijema u NATO završi, Rinne je kazao:
“I sami smo dobro pripremljeni na ovu situaciju, ali mislim da možemo imati povjerenja u potporu članica NATO-a i EU-a. Imamo članak 42. Ugovora o Euroskoj uniji o solidarnosti među zemljama.”
Odgovarajući na pitanje o Milanovićevoj najavi da će podršku prijemu Finske u NATO uvjetovati promjenom izbornog zakona u BiH istaknuo je da ne vidi poveznicu između tih pitanja.
“Nema nikakve poveznice između izbornog zakona u BiH i finskog zahtjeva za članstvom u NATO savezu. Nadam se da će se sve članice složiti da se Finska pridruži”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare