U svom Paktu za budućnost, države članice UN-a obvezuju se na reformu Vijeća sigurnosti. U 39 točaka navodi se da će biti uzeta u obzir "hitna potreba da se učini reprezentativnijim, inkluzivnijim, transparentnijim, učinkovitijim, demokratičnijim i odgovornijim.
Konkretno to znači da najmoćnije tijelo UN-a više ne bi trebalo odražavati poslijeratni poredak sila pobjednica, već kako se sve češće može čuti “realnost sadašnjeg svijeta”.
U New Yorku je njemački kancelar Olaf Scholz također pozvao na brzu provedbu reforme: “Sve više vidimo koliko je sadašnja struktura Vijeća sigurnosti nefunkcionalna. Zato se reforma mora konačno dogoditi sada.”
Više fokusa na Afriku
No, to je lakše reći nego učiniti. Više od dva desetljeća postoje prijedlozi s tim ciljem, ali nikada nisu imali priliku biti odobreni od strane pet članica Vijeća sigurnosti koje imaju pravo veta, piše Deutsche Welle.
Članice koje imaju mogućnost blokiranja odluka koje donese Vijeće sigurnosti UN-a su Rusija, SAD, Francuska, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo. Najnoviji primjer korištenja ove mogućnosti je SAD koji je tri puta, zadnji put u veljači 2024., blokirao odluku Vijeća kojom se tražio momentalni prekid vatre u Gazi.
Pakt o budućnosti sada to ponovno pokušava uz potporu gotovo svih država članica UN-a. Pri tome je Afrika u Paktu za budućnost spomenuta kao prioritet. Afrička unija traži dva stalna mjesta u Vijeću sigurnosti, što podržava i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. Uostalom, milijarda ljudi živi u Africi. A na pola od svih sastanaka u Vijeću sigurnosti UN-a govori se o Africi.
Pakt o budućnosti predlaže zastupljenost dodatnih, do sada pomalo zanemarenih regija u novom, proširenom Vijeću sigurnosti. Ono bi uključivalo azijsko-pacifičku regiju, Latinsku Ameriku i Karibe.
Zvuči kao tipičan UN-ov kompromis za čiju provedbu treba puno godina. Ipak stručnjak za UN Daniel Forti iz neovisnog think tanka “International Crisis Group” odluku o Paktu za budućnost smatra važnom prekretnicom: “Rasprava o reformi Vijeća sigurnosti sada se vodi mnogo ozbiljnije. Primjetan je novi zamah koji je prije samo nekoliko godina bilo teško primijetiti.”
Što je s vetom?
Tome je pridonio i loš imidž koji posljednjih godina prati Vijeće sigurnosti UN-a. U važnim pitanjima oko Ukrajine i Pojasa Gaze jedva da je bilo konstruktivnih pokušaja rješenja, ali je bilo dosta međusobnog blokiranja od strane članica Vijeća s pravom veta.
Stručnjak za UN Daniel Forti uvjeren je da će rasprava o reformama značajno napredovati u sljedeće dvije godine. No, on ne vjeruje da će Afrika uskoro dobiti dvije stalne članice Vijeća sigurnosti kao prvi korak u reformi: “Nerealno je da će afričke zemlje biti uzete u obzir u prvom koraku. Ako se Vijeće sigurnosti reformira, bit će to cjelokupni paket, a ne samo jedan korak prema reformi.”
Pogotovo jer Afrička unija još nije odlučila koje dvije afričke države trebaju postati stalne članice Vijeća sigurnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!