Odbor za financije podržao prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu. Ivan Lovrinović predložio je da se 'hrvatski problemi riješe aktiviranjem rezervi HNB-a'.
Saborski Odbor za financije i državni proračun većinom glasova podržao je u četvrtak prijedlog državnog proračuna za 2017., uz tri SDP-ova glasa protiv i jedan suzdržan, onaj Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku), koji smatra da bi se svi hrvatski problemi mogli riješiti aktiviranjem rezervi HNB-a.
“U HNB 16 milijardi kuna stoji na kapitalskom računu. To je zadržana dobit od osnivanja HNB-a do danas, a zadržana dobit je u vlasništvu osnivača, a to je država Hrvatska”, kazao je Lovrinović te dodao da u općim i posebnim rezervama treba biti najviše 6 milijardi kuna i da je slobodno 10 milijardi.
VEZANE VIJESTI
Lovrinović smatra da bi država tim sredstvima mogla podmiriti dug radnicima, umirovljenicima, dati vojsci, obrazovanju i zdravstvu, te ih iskoristiti za programe razvoja poduzetništva. Zatražio je od ministra financija Zdravka Marića da postavi pitanje guverneru zašto se ta sredstva ne aktiviraju, na što je Marić odgovorio da se o tome može organizirati okrugli stol i da će se predstavnici ministarstva svakako odazvati.
“Zar je toliki strah od HNB?”, upitao je pak Lovrinović, ustvrdivši kako ministar očito nije upućen i ne zna gdje mu leži imovina.
Branka Grčića (SDP) zanimalo je hoće li se u proračunu naći sredstva za povećanje plaća zaposlenih u sektoru obrazovanja te hoće li im iduće godine biti plaćeni regres i božićnice koje su predviđene kolektivnim ugovorom.
Marić je odgovorio je da je za plaće i stimulacije zaposlenih u javnim i državnim službama u proračunu za 2017. predviđeno povećanje od 700 milijuna kuna, ali nije želio otkriti dinamiku povećanja plaća dok traju pregovori sa sindikatima niti prejudicirati rezultate budućih pregovora o kolektivnom ugovoru.
“Kakav god bio ishod pregovora sa sindikatima Vlada je predvidjela za iduću godinu povećanje mase plaća za 700 milijuna kuna”, kazao je Marić dodavši da nema mogućnosti za daljnje povećanje te kategorije i da se unutar tog iznosa treba naći rješenje.
Na Marićevu tvrdnju da je Hrvatska od ulaska u EU uplatila u europski proračun 3,3 milijarde kuna, a povukla 8,8 milijardi kuna, Branko Grčić (SDP) uzvratio je da je to prirodni tijek apsorbcije EU sredstava, ali i ocijenio kako su projekcije za 2017. od 11 milijardi kuna iz EU fondova – preoptimistične.
Damir Felak (HDZ) izrazio je pak zbrinutost za proračun Koprivničko-križevačke županije koja, ukoliko joj se ne nadoknade sredstva za projekte javno-privatnog partnerstva koja nisu predviđena proračunom, neće imati novaca za buduće projekte u školstvu. Ministar Marić odgovorio mu je da Ministarstvo financija nije dalo suglasnost za te ugovore i da zato to ne može biti planirano proračunom.
Prijedlog proračuna za 2017. predviđa prihode na razini od 121,6 milijardi kuna, rashode od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,7 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Prijedlog proračuna temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
