Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu najbolja je znanstvena sastavnica Sveučilišta u Zagrebu - najstarijega, najvećega i najznačajnijega hrvatskog sveučilišta kojega čine izvrsne sastavnice, ustvrdio je u nedjelju navečer rektor zagrebačkoga Sveučilišta Damir Boras na svečanosti proslave 100. obljetnice Medicinskoga fakulteta.

Stoljeće djelovanja te ugledne visokoškolske ustanove okupilo je u nedjelju navečer u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga brojne uzvanike – više generacija nastavnika i studenata Medicinskoga fakulteta, njihove kolege s ostalih medicinskih fakulteta u Hrvatskoj kojima je svima, kako je istaknuto, u njihovu početku pomogao upravo zagrebački Medicinski fakultet, te goste iz zemlje i inozemstva. 

Na svečanosti su bili i visoki predstavnici hrvatskoga javnog i političkog života koji su, poput rektora Borasa, uz čestitke izricali riječi pohvale za tu uglednu hrvatsku visokoškolsku ustanova na kojoj je, od njezina utemeljenja do danas, diplomiralo gotovo 25 tisuća doktora medicine, što je prosječno oko 250 novih liječnika godišnje.

O vrsnosti Medicinskoga fakulteta govorili su tako i izaslanik premijera i ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Predsjednica: Nužno je što prije financijski konsolidirati zdravstvo i spriječiti odlazak liječnika

Uzvanicima se obratila i visoka pokroviteljica proslave predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i podsjetila na vrhunske standarde izobrazbe liječnika – od diplomske do specijalističke razine, prakse kako na visoko specijaliziranim klinikama, tako i u okviru primarne zdravstvene zaštite, te ocijenila da u toj sinergiji Medicinski fakultet pridonosi kvaliteti zdravstvene skrbi u Hrvatskoj na svim razinama.

Grabar-Kitarović smatra kako je uspješnost Medicinskoga fakulteta kao nastavne i znanstveno-istraživačke ustanove siguran jamac razvoja zagrebačkoga Sveučilišta i grada Zagreba kao centra izvrsnosti u zdravstvu. Pri tomu, napomenula je, ne smije se zaboraviti da je Medicinski fakultet ujedno i dionik ostvarivanja društva jednakih mogućnosti, odnosno da svaki čovjek može pristupiti zdravstvenoj zaštiti. Jer, uvjerena je predsjednica, u odnosu liječnika prema pacijentima ogleda se i ukupan odnos društva prema pojedincu.

“Hrvatsko društvo humano je društvo uvelike zahvaljujući stručnim i etičkim vrjednotama svojih liječnika i sestara i to želi ostati na najvišem mogućem stupnju”, istaknula je Grabar-Kitarović. 

Da bi hrvatsko društva i ostalo humano predsjednica smatra kako “je nužno zdravstvo što prije financijski konsolidirati, a pri tomu ćemo svi morati podnijeti veću ili manju žrtvu, a država je dužna naći način da taj teret bude pravedno raspodijeljen”.

Istaknula je kako se “hrvatska država i svi mi ponosimo Medicinskim fakultetom i od najveće je važnosti održati i podizati kvalitetu izobrazbe na fakultetu”. S druge pak strane, ustvrdila je hrvatska predsjednica, ulažući goleme sume novca u školovanje, osposobljavanje i usavršavanje vrhunskih medicinskih stručnjaka koji su izrazito cijenjeni na svjetskom zdravstvenom tržištu postali smo, na žalost, zemlja koja takve gotove specijaliste ‘gubi’ prema drugim zemljama.

Zato, uvjerena je predsjednica, da bismo sačuvali zdravstvenu suverenost moramo najprije zaustaviti odlazak liječnika i medicinskih sestara po bolnicama i klinikama diljem svijeta i stvoriti uvjete da naši liječnici ostanu u domovini i služe svome narodu, kako bi nam doista zdravlje i spas vlastitoga naroda bio najviši zakon.

Ministar Kujundžić:  Hrvatska medicina je uvijek uz rame svjetskoj medicini

Prenoseći okupljenima čestitke premijera Andreja Plenkovića, ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako ova svečanost “zrcali povijest, sadašnjost i budućnost hrvatske medicine”. Podsjetio je kako “1917. u vihoru Prvoga svjetskog rata Hrvati otvaraju Medicinski fakultet, gledaju u budućnost i misle na svoju djecu, stvaraju vrhunske stručnjake”. Naši učitelji kojih više nema učili su nas i naučili i dosegnuli da je hrvatska medicina uvijek rame uz rame sa svjetskom i nikada nije zaostala za svjetskom, istaknuo je Kujundžić.

“Na dnevnoj razini imamo povremeno financijskih problema, ali kada je riječ o struci nikada nismo imali problema, nemamo ih ni sada, a sudeći po ovdje prisutnim mladima u bijelim kutama nećemo ih ni imati”, rekao je Kujundžić. Dodao je kako je i osobno na uvodnim predavanjima studentima govorio da idu u svijet, da nikada nemaju kompleks maloga naroda i male zemlje iz koje dolaze, da uče i natječu se s najboljima, kako bi onda u svojoj domovini mogli raditi svjetsku medicinu.  

Od velikana povijesti do Domovinskog rata i sadašnjosti

Dekan Medicinskoga fakulteta Marijan Klarica podsjetio je na najvažnije povijesne datume za Medicinski fakultet pa je tako rekao da je na sjednici Hrvatskoga sabora 25. siječnja 1917. narodni zastupnik Milan Rojc iznio prijedlog da se osnuje medicinski fakultet, a krajem iste godine 13. studenoga 1917. Hrvatski sabor donio je odluku o osnivanju Medicinskog fakulteta te predložio Dvorskoj kancelariji u Beču tri profesora-osnivača sa zadaćom da urede fakultet, postave dekana i brinu se za popunjavanje katedara. Prvi profesori na fakultetu tako su postali: dr. Teodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković i dr. Dragutin Mašek.

Najznačajniji događaj za Medicinski fakultet u Zagrebu zbio se pak 17. prosinca 1917. kada je Zemaljska vlada, odnosno Odjel za bogoštovlje i nastavu, odredio saziv prve konferencije nastavnika u vezi s predavanjima za prvi semestar nastave na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, te se taj datum i slavi kao Dan Medicinskoga fakulteta.

Medicinski fakultet u Zagrebu službeno je počeo raditi 12. siječnja 1918. kada je dr. Drago Perović održao u auli Sveučilišta prvo predavanje pod naslovom “O smjeru nastavnoga i znanstvenog rada u anatomiji”.

I tako su, rekao je dekan Klarica, tijekom desetljeća stasali brojni ugledni liječnici među kojima je i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Andrija Štampar. Istaknuo je kako  je “od osnutka, a osobito u Domovinskom ratu, Medicinski fakultet dijelio sudbinu s hrvatskim narodom, kada je zahvaljujući vrsnosti i predanosti naših liječnika, mortalitet ranjenika bio izrazito nizak, te s ponosom možemo reći da je naš fakultet čvrsto ugrađen u temelje naše države”   

Danas pak možemo reći da smo, primjerice, jedina ustanova u Hrvatskoj na kojoj su dva znanstvena centra izvrsnosti (ZCI) i da smo iznimno uspješan segment hrvatske znanosti.   

Nagrađeni najbolji od najboljih

Završni dio svečanosti, popraćen bogatim programom koji su priredili studenti triju umjetničkih akademija zagrebačkoga Sveučilišta, bio je posvećen nagrađivanju najboljih među najboljima.

Tako je najprije dekanu Klarici predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predala priznanje – Hrvatsku državnu nagradu za izniman doprinos u nastavnoj, znanstveno-istraživačkoj i društveno-humanitarnoj djelatnosti medicine, kontiunuiranom razvoju i djelatnosti i unaprjeđenja zdravstva koju je Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predsjednica Republike dodijelila za 100. rođendan.

Dvojica najboljih studenata – Ivan Banovac i Nikola Štoković primili su nagrade Zaklade Drago Perović i Jelena Krmpotić Nemanić jer su sa 5,0 i u roku završili Medicinski fakultet.

Medicinski fakultet dodijelio je dvjema svojim studentskim udrugama nagradu za društveno koristan doprinos tome fakultetu, a primili su je predstavnici CROatian Student Summita (CROSS) i Pjevačkoga zbora studenta “Lege artis”. Nagrade je fakultet dodijelio i trima najboljim doktorandicama – Dori Polšek, Kristini Balslov i Jeleni Barbarić.

Za promicanje međunarodne suradnje Medicinskoga fakulteta nagrađeno je dvoje uglednih američkih znanstvenika hrvatskoga podrijetla koji su Medicinski fakultet završili u Zagrebu i tu počeli svoje karijere. Nagrade su tako primili prof. dr. Hedvig Hricak i prof. dr. Stevo Julijus.

Nagradu Medicina za etičnost i humanost za 2017. primili su pak Zavod za transplantaciju i biomedicinu Ministarstva zdravstva, transplantacijski centri u Kliničkoj bolnici Dubrava, Kliničkoj bolnici Merkur, Kliničkom bolničkom centru Osijek, Kliničkom bolničkom centru Rijeka, Kliničkom bolničkom centru Zagreb i Hrvatska udruga Transplant.