Uvode se promjene u hrvatsko školstvo.
Opći uspjeh na kraju školske godine se ukida jer postaje nepotrebna stvar, a satnica, umjesto krute tjedne, fleksibilna i prikazana na godišnjoj razini. Umjesto općeg uspjeha ključnu ulogu imat će zaključene ocjene iz ključnih predmeta za nastavak obrazovanja, ali i dijagnostika. Dijagnostička ocjena ili osvrt pokazat će je li učenik ispod ili iznad očekivanja, s preciznim informacijama što treba popraviti, piše Jutarnji list.
Sustav brojčanog ocjenjivanja u sadašnjoj školi počinje od drugog polugodišta prvog razreda, a u novoj školi, čija eksperimentalna provedba počinje iduće školske godine u 60 škola, dok bi je sve škole trebale doživjeti kroz pet godina, ocjene se ukidaju do trećeg osnovne.
Obvezna informatika
“U prva dva razreda po našemu prijedlogu nema brojčanog ocjenjivanja, nego dijagnostika razvojnog puta djeteta. Oni imaju šest-sedam godina i razvojni su im putevi vrlo osjetljivi. Kada i krenu brojčane ocjene, nastavlja se dijagnostičko praćenje kroz koje je povratna informacija o djetetu daleko specifičnija”, objasnio je Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za reformu.
Prema planu ekspertne skupine, nastavnici će pratiti razine usvojenosti ishoda obrazovanja svakoga djeteta od prvog razreda osnovne do kraja srednje škole. Te razine kategorizirat će se kao zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna. Nije pritom riječ o ocjenama, nego o opisu usvojenosti ishoda učenja. Ocjena neće biti ni na polugodištu, kada će roditelji imati priliku čitati izvještaje o svome djetetu…
U moru predstavljenih novosti jest i pronađeni prostor u školskoj satnici za stopostotno povećanje predmeta informatike u općim gimnazijama. To znači da će gimnazijalci slušati po dva sata informatike tjedno, a Boris Jokić očekuje da će informatika biti obavezan predmet u svim školama. Iako postoje razmišljanja da se kao alternativa izbornom vjeronauku u osnovnoj školi trebala uvesti informatika, taj se prijedlog, zasad, ne razmatra.
ČITAJTE JOŠ
Nakon drugog razreda opće gimnazije, učenici će se morati orijentirati na neki od ponuđenih modula, čime će dobiti pojačanu satnicu iz predmeta koje žele izbrusiti za nastavak obrazovanja na studiju. Hibridno vrednovanje Pritom su treći i četvrti razred gimnazije jedinstvena cjelina, pa će učenik u trećem razredu moći slušati predmet iz četvrtoga razreda.
“Učenici u trećem i četvrtom razredu su heterogene skupine po dobi i ovime uvodimo fleksibilnu školu, organizacijski drukčiju od današnje. U prvome semestru, primjerice, učenici odslušaju čitavu filozofiju, a u drugome čitavu psihologiju. Nema tvrdih satova, čime se dobiva dubina učenja”, kaže Jokić.
Produljenje nastavne godine
U planu je obim gradiva koje učenici uče u današnjim školama rapidno smanjiti, te uvesti neakademske sadržaje, a pritom produljiti nastavnu godinu kako bi se otvorio prostor za vježbu, što je po Borisu Jokiću jedan od glavnih ciljeva kurikularne reforme: učenje kroz vježbu i rad.
“Predviđa se produljenje nastavne godine, ali ne kroz nastavu nego kroz projektne teme i izlazak iz škole, povezivanje s kreativnošću, inovativnošću, umjetnošću”, nabraja Jokić.
Taj pristup odmaka od krutih nastavnih sati teorije posebno bi trebali osjetiti učenici strukovnih škola, gdje je planirano učenje temeljeno na radu od prvog razreda nadalje. Rad, odnosno učenička praksa organizirat će se izvan škola, kod obrtnika. Svi današnji strukovni programi definitivno neće opstati u novoj školi jer ono što ima Hrvatska, primijetio je Jokić, da se isti program organizira u sedam škola u radijusu od 40 kilometara ne bi mogla financirati ni bogata Nizozemska.
Novost za buduće strukovnjake bit će to što će nakon prvog općeobrazovnog razreda krenuti upisivanje u sektore i podsektore, poput, primjerice, turizma. A da bi sustav u cjelini napokon poboljšao svoje rezultate u međunarodnim istraživanjima (poput PISA-e), u planu je i hibridno vrednovanje.
Izbornost lektire
“Nastavnici će moći povući ispite i zadatke iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i dati ih učenicima, a na temelju njih dobiti povratnu informaciju o uspjehu učenika, odnosno onomu što treba popraviti”, najavio je Jokić. Nacionalni ispiti neće se polagati iz pojedinih predmeta, nego iz područja opće pismenosti. Paralelno s tom promjenom, radit će se na izmjeni koncepta državne mature. Upitan za promjene u popisu obavezne lektire, voditelj reforme kaže da je u planu povećana izbornost lektire ili čak ukidanje obaveznih djela.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
