U emisiji Klimatska budućnost urednice Tee Blažević gostovao je najpoznatiji hrvatski alpinist, himalajac i član Hrvatske gorske službe spašavanja Branko Šeparović.

Razgovarali su o promjenama snježnog pokrivača uslijed izmijenjenih klimatskih uvjeta, što dovodi do formiranja snježnih lavina. Stručnjaci diljem svijeta upozoravaju na sve katastrofalnije scenarije na planinama.

Što je to što zavara i najiskusnijeg penjača, pitala je naša urednica i meteorologinja Šeparovića.

Iskusni HGSS-ova je istaknuo: “Pad lavine ovisi o dva faktora, nagibu terena i o količini snijega. Ako se zadovolji da na kosini imamo snijega, onda postoji mogućnost pada lavina. Ako su ljudi u blizini, može doći do nesreće, to su velike i teške nesreće, većinom su smrtonosne. Čovjek, ako je zahvaćen lavinom, ako nije slomljen cijeli, ima jako malu šansu preživljavanja, to ovisi o minutama, prekasno je osobu tražiti nakon sat, dva ili tri.”

Šeparović je savjetovao i što je najvažnije za zaštitu: “Ako čovjek želi ići u planine, mora se prije svega jako dobro informirati. Kad dođe na lokaciji, ako vidi da padaju lavine, treba jako dobro razmisliti gdje će ići, u čemu pomaže školovanje. Ako idemo na opasne lokacije, možemo nositi uređaje koji će nam pomoći da nas što prije pronađu. Treba imati i sonde i lopate kako bi se iskopalo unesrećenog.”

Naš iskusni alpinist komentirao je i primjer neodgovornog spuštanja skijaša niz padinu slovenske Begunjščice, što može pokrenuti lavinu. Istaknuo je da u 90 posto slučajeva skijaši ili planinari sami pokrenu lavine, kao i da turno skijanje može biti divno, ali i jako opasno.

Blažević je također upitala Šeparovića što napraviti u slučaju da se prema nama kreće lavina. Alpinist kaže da nema puno izbora ukoliko vas počne stizati lavina, savjetuje da se pokuša pobjeći lavini tako da se izmaknemo što više na stranu, što je jako teško. “Ako nas je stigla lavina, treba pokušati ostaviti neku zaštitu oko glave. Naime, u lavinama se uglavnom umire od gušenja, ako nismo stradali od neke kontuzije”, istaknuo je Šeparović.

HGSS-ovac je savjetovao i nošenje ruksaka koji pomažu u preživljavanju u lavinama, odnosno pomažu u održavanju na površini. Istaknuo je i važnost kretanja po planinama u grupi jer je u tom slučaju puno lakše locirati unesrećenoga. Naime, unesrećenu osobu je važno pronaći i iskopati unutar 15 minuta, tada su šanse za preživljavanja najveće.

Šeparović je naglasio veliku spremnost Hrvatske gorske službe spašavanja kad su u pitanju ovakve kompleksne akcije. Teško mu je bilo reći, ali najviše ljudi iz HGSS-a poginulo je upravo u lavinama, većinom je to bilo u visokim gorjima stranih planina, no bio je slučaj i na našem području. Prisjetio se slučaja smrti kolege Ede Retelja u neposrednoj blizini Splita, na Kamešnici.

Ovakvi scenariji itekako su mogući, češće i na našim planinama, osobito ukoliko uzmemo u obzir na izmijenjene klimatske uvjete. Složio se za kraj Šeparović da je moguće da padne obilniji snijeg, privuče one neiskusne na padinama Biokova i Velebita, gdje isto može doći do formiranja lavina, stoga je iznimno važno biti oprezan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.