Veći nego što se očekivalo rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju svakako je dobra vijest, kažu analitičari, no upozoravaju da bi nastavak političke nestabilnosti mogao negativno utjecati na kretanje gospodarstva.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.

To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,9 posto.

Potrošnja i izvoz potaknuli BDP

“Rast BDP-a nešto je snažniji od očekivanja, pri čemu je glavni generator rasta izvoz roba, ali i potrošnja kućanstava, koja je porasla za više od tri posto”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Izvoz roba i usluga porastao je u prvom tromjesečju 7,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je samo izvoz roba skočio 9,4 posto.

Potrošnja kućanstava, najveća sastavnica BDP-a, porasla je, pak, u proteklom kvartalu za 3,1 posto na godišnjoj razini.

“Oporavak osobne potrošnje podržan je blagim porastom zapošljavanja i nominalnih plaća, što uz izostanak inflacije i smanjivanje kamatnih stopa na kredite omogućuje rasterećenje osobnog dohotka potrošača”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pozitivno je na BDP utjecalo i ubrzanje rasta kapitalnih investicija, koje su u prvom tromjesečju porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini, nakon 3,7 posto u zadnjem lanjskom tromjesečju. To je najbrži rast investicija od trećeg tromjesečja 2008. godine.

“Raniji termin uskrsnih blagdana, kao i činjenica da smo imali jedan radni dan više u prvom tromjesečju, s obzirom da je ova godina prijestupna, zasigurno su imali velik utjecaj na rast gospodarske aktivnosti na početku godine”, kaže Šantić.

I u nastavku godine očekuje rast BDP-a, ali nešto sporijem dinamikom.

“Usporavanje stope rasta u nastavku godine očekujemo zbog nešto veća lanjske baze za usporedbu. Vidimo i određene poteškoće što se tiče političke stabilnosti, koje bi, ukoliko se nastave, mogle imati negativni utjecaj na kretanje gospodarstva”, kaže Šantić.

Zbog toga, unatoč većem nego što se očekivalo rastu u prvom kvartalu, Šantić ostaje pri procjeni da će u cijeloj godini BDP porasti 1,5 posto.

Iznenadio rast potrošnje države za 0,6 posto

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.

“Očekivano, došlo je do ubrzanja gospodarske aktivnosti u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, zahvaljujući ubrzavanju trenda rasta potrošnje kućanstava, kao i investicija”, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Očekivan je, dodaje, bio i doprinos rasta izvoza BDP-u.

“I dalje inozemna potražnja pruža poticaj rastu, i u velikoj mjeri neutralizira pritiske uvoza robe i usluga, čiji rast od 6,1 posto reflektira oživljavanje domaće potražnje, osobne potrošnje i investicija”, objašnjava Kovač.

Iznenađenje je, ističe, pozitivan doprinos potrošnje države, koja je u prva tri mjeseca porasla 0,6 posto na godišnjoj razini.

“Sve u svemu, dobar prvi kvartal, pri čemu je stopa rasta bila i iznad naših očekivanja”, kaže Alen Kovač, koji u cijeloj ovoj godini očekuje rast BDP-a za otprilike 1,8 posto.

Ako se ta prognoza pokaže točnom, bio bi to veći rast gospodarstva nego lani, kada je BDP ojačao 1,6 posto. Bilo bi to i blizu projekcijama Vlade, koja je ovogodišnji proračun temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2 posto.

Pozitivni i negativni rizici

Analitičari RBA ostaju, pak, pri svojoj ranijoj procjeni da će BDP u ovoj godini porasti za 1,5 posto.

“Kratkoročno postoji pozitivan rizik da rast dosegne razinu od 2 posto, osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova”, navode analitičari RBA.

Ističu kako negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika jer bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz.

“S druge strane, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja”, zaključuju analitičari RBA.

Brkić: Bez reformi takav rast BDP-a nije održiv

Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, kazao je, pak, kako je rast BDP-a iznad očekivanja dobra vijest, no pitanje je, kaže, je li taj rast održiv ako se ne provedu reforme.

“Rast BDP-a definitivno je dobra vijest, pogotovo jer je premašio sve prognoze. Međutim, kvalitetan rast neće biti održiv, ako ne napravimo ono o čemu stalno pričamo ali nikako da izvedemo. A to su reforme”, kaže Brkić.

Dodaje kako je rast bio očekivan jer se nisu bitno mijenjale komponente BDP-a koje su rasle i u prethodnoj godini.

“To je početak turističke sezone, to su promjene u porezu na dohodak, potom smanjivanje troškova energenata, osobna i državna potrošnja, odnosno investicije… Sve je to dovelo do rasta BDP-a”, kazao je Brkić.

No ističe kako je pitanje koliko je takav rast održiv i koliko je kvalitetan.

“Svjedočimo političkim blokadama. Rast gospodarstva se neće održati bez potpuno novih institucionalnih aranžmana i bez radikalno provedenih strukturnih reformi”, zaključio je Brkić.