Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer će, procjenjuje se, neravnoteža između prevelike ponude i slabe potražnje potrajati dulje nego što se očekivalo.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 4,7 posto, na 45,77 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,2 posto, na 43,03 dolara.
Ulagače je prošloga tjedna pokolebala procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA) da oštro usporavanje rasta potražnje, zajedno sa snažnim rastom zaliha i povećanom ponudom, znači da će neravnoteža između ponude i potražnje potrajati još najmanje u prvoj polovini iduće godine.
Prije je ta agencija najavljivala uravnoteženje ponude i potražnje do kraja ove godine.
Uz to, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) poručila je prošloga tjedna da će višak proizvodnje u idućoj godini biti veći nego što se prethodno očekivalo zbog novih polja u zemljama koje nisu njezine članice.
No, raste i proizvodnja članica OPEC-a, pa su tako najnoviji podaci iz Irana pokazali da se izvoz iz trećeg po veličini proizvođača nafte u OPEC-u približava razinama iz razdoblja prije sankcija.
Pojavile su se i naznake obnove opskrbe iz Nigerije i Libije, dvije zemlje čiji je izvoz sirove nafte bio smanjen zbog sukoba i nemira.
Sve to pokazuje da se proizvodnja ne smanjuje, dok potražnja ne jača jer se ne ubrzava rast najvećih svjetskih gospodarstava.
Dodatno je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već 11. tjedan od posljednjih 12. To je najduže razdoblje povećanja broja postrojenja od 2011. godine.
Prošloga je tjedna broj tih postrojenja povećan za dva, na 416, što je njihov najveći broj od veljače. Ipak, očekuje se prekid tog trenda zbog pada cijena.
“Veliki dio tog povećanja bušotina posljedica je pokretanja proizvodnje manjih operatora, a s cijenama nafte ispod 45 dolara po barelu to je manje isplativo, pa nas ne bi iznenadilo da broj postrojenja idućih tjedana ostane stagnirati ili čak padne”, poručuju analitičari u tvrtki Cowen & Co.
Zbog svega toga, prošloga su tjedna u drugi plan pale špekulacije o mogućem dogovoru između OPEC-a i nečlanica tog kartela o stabilizaciji proizvodnje na neslužbenom sastanku u Alžiru od 26. do 28. rujna.
Stoga se i dalje očekuje nestabilnost cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.
U međuvremenu, uspjele su se vratiti iznad razine od 40 dolara po barelu, no daljnji je uspon, kažu analitičari, malo vjerojatan dok se ne smanji jaz između ponude i potražnje
