Dva i pol mjeseca nakon teške ozljede na radu Sajesha Joya, građevinskog radnika iz Indije koji je nakon pada dizalice završio na operaciji u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh, inspekcijski postupak nije gotov. „Taj se radnik morao spustiti s krana kad se vidjelo da dolazi oluja“, kaže nam Ljubomir Pintarić, član Nacionalnog vijeća zaštite na radu. Predsjednica Sindikata graditeljstva Jasenka Vukšić upozorava da raste broj smrtnih slučajeva u građevinasrtvu
Radnik iz Indije koji je ljetos bio u kabini 40-metarskog građevinskog krana kad je u Zagrebu bjesnila oluja te se zajedno s njim srušio, nedavno se pojavio u medijima kad je obišao gradilište na kojem je stradao i pritom najavio da se uskoro vraća na posao. To što je preživio opisao je čudom, a mi smo provjerili što o tom događaju kaže Državni inspektorat.
Ukratko, saznajemo, dva i pol mjeseca nakon teške ozljede na radu Sajesha Joya, građevinskog radnika koji je završio i na operaciji u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh, inspekcijski postupak nije gotov.
Još nisu utvrdili sve činjenice
Iz DIRH-a za N1 stoga kažu da ne mogu komentirati nalaz prije utvrđivanja svih činjenica. Dodaju da je obavljen uvid u propisanu dokumentaciju te su uzete izjave od sudionika, a „nadzorom je utvrđeno da je dizalica bila montirana, pregledana i ispitana u skladu s propisima i da je ozlijeđeni radnik ispunjavao propisane uvjete za obavljanje poslova rukovatelja dizalice“.
Hoće li ipak biti i kakvih sankcija za kompaniju i odgovorne u njoj, zasad ne znamo, ali prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, inspektori na temelju utvrđenih činjenica vezano uz ozljede na radu mogu, načelno, izreći niz mjera – od upravnih i prekršajnih do kaznenih prijava.
Pitanja o događaju, kao i načinu na koji se provodi zaštita na radu u toj kompaniji, uputili smo i AVM gradnji, kompaniji koja Joya zaposlila, ali nisu se oglasili. Zanimalo nas je i da li su prije velike oluje razmatrali mogućnost da se radovi na gradilištu zaustave, kao i da li su radnici osigurani te hoće li Joy od kompanije dobiti odštetu. Voditeljica radova je za Hinu prošlog mjeseca ustvrdila da je gradilištem u srpanjskoj oluji prošao tornado „a na njegovom putu našao se i Joyev kran, koji je srušio u manje od minutu”.
Video snimke dramatične scene, koje su mobitelima snimili građani, pregledane su bezbroj puta, a mnogi su se pitali što je uopće radio u kabini na toj visini jer je bilo najavljeno snažno nevrijeme.
Stručnjak zaštite na radu: “Morao se spustiti prije oluje”
„Taj se radnik morao spustiti s krana kad se vidjelo da dolazi oluja“, kaže nam Ljubomir Pintarić, član Glavnog odbora Sindikata graditeljstva Hrvatske i član Nacionalnog vijeća zaštite na radu. Smatra da je u pitanju propust nadređenih na gradilištu, a da takve situacije moraju biti opisane u procjeni rizika za radno mjesto na dizalici. Pintarić, koji je stručnjak iz područja zaštite na radu, smatra da će tu vjerojatno biti pokrenut kazneni postupak protiv odgovorne osobe.
Naglašava da svaki radnik mora proći kroz obuku za rad na siguran način, ali da je upitno kako se obučava strane radnike koji ne znaju hrvatski, a često ne vladaju dovoljno dobro niti engleskim.
Predsjednica SGH Jasenka Vukušić nam kaže da nije upoznata s detaljima oko ozljede na radu u AVM gradnji u srpnju ove godine jer tamo nemaju organiziran sindikat. Što se općenito tiče zaštite na radu u građevinskom sektoru, navodi da je prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo lani u građevinarstvu do studenog bilo 978 ozljeda na radu. To je manje nego prethodnih godina, ali ona to pripisuje tome da sve ozljede zapravo i nisu prijavljene.
Rast broja smrtnih slučajeva u građevinskom sektoru
„Problem je što raste broj smrtnih slučajeva u građevinarstvu. U prošloj ih je godini bilo čak 21, od 38 koliko ih je bilo ukupno u svim djelatnostima. U 2019. godini je bilo 10 smrtnih slučajeva u građevinskom sektoru, 2020. godine 14, a 2021. godine 15 smrtnih slučajeva“, kaže Jasenka Vukšić. Podatke za ovu godinu još nema.
Ističe da su posebno uočili nedostatke u organiziranju i provođenju mjera zaštite na radu kod manjih poslodavaca, lošu kvalitetu ili nedostatak osobne zaštitne opreme za radnike, kao i to da vanjske službe zaštite na radu nisu prisutne na mjestu rada, a napominje i da bi trebalo povećati kapacitete inspekcije rada.
Iz DIRH-a nam pojašnjavaju da ih poslodavci moraju odmah obavijestiti o smrtnoj ozljedi na radu te ozljedi zbog koje je radniku pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je zadržan na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, a inspektor rada je povodom toga dužan obaviti inspekcijski nadzor. Ostale, lakše ozljede na radu, poslodavci im ne moraju prijavljivati inspekciji.
Čak 125 inspekcijskih nadzora zbog teških ozljeda na radu
Ove godine zaključno s 31. kolovozom, obavili su 125 inspekcijskih nadzora povodom ozljeda na prostorima i u prostorijama poslodavaca u djelatnosti građevinarstva. Do sada su donijeli cijeli niz upravnih mjera, ali i 56 prekršajnih kazni poslodavcima I odgovornim osobama te naplatili 45.630 eura, kao i sedam prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 20.691 tisuću eura. Nadležnim državnim odvjetništvima podneseno je pak 13 kaznenih prijava protiv 26 osoba, zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela
Usporedbe radi, u 2020. godini obavili su 226 inspekcijskih nadzora povodom ozljede na radu, u 2021. godini 247, a u 2022. godini 208 inspekcijskih nadzora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
