Eurostat je ovih dana objavio polugodišnje podatke o cijenama električne energije i plina u zemljama Europske unije prema kojima je Hrvatska u društvu zemalja gdje su one najniže.
Prema podacima Eurostata, struja za kućanstva u Europskoj uniji od siječnja do lipnja ove godine pojeftinila je na godišnjoj razini za 1,7 posto, ali je u odnosu na prethodno polugodište poskupjela 2,1 posto. To se tumači postupnim ukidanjem državnih subvencija i povećanjem nameta u odnosu na prethodno šestomjesečno razdoblje.
Prosječna cijena struje na razini EU u prvih šest mjeseci ove godine bila je 28,9 eura za 100 kilovatsati. U Hrvatskoj je, pak, cijena struje bila gotovo upola manja od prosječne u EU – 14,72 eura za 100 kilovatstati. Po tome je Hrvatska u društvu Malte, Bugarske i Mađarske, zemalja EU s najnižim cijenama električne energije. U Mađarskoj ta cijena iznosi samo 10.9 eura za 100 kilovatsati, u Bugarskoj 11,8 eura, a na Malti 12,5 eura. S druge strane, električna energija za kućanstva najskuplja je u Njemačkoj (39,5 eura za 100 kilovatsati), Irskoj (37,4 eura) i Danskoj (37,1 euro).
Plin najjeftiniji u Mađarskoj i kod nas
Hrvatska je, prema Eurostatu, u prvom polugodištu ove godine bila i u društvu zemalja s najnižim cijenama prirodnog plina za kućanstva. Dok je prosječna cijena plina u EU bila 11 eura za 100 kilovatsati, u Hrvatskoj je iznosila 4,5 eura uključujući sve namete.
Uvjerljivo najnižu cijenu plina i jedino nižu nego u Hrvatskoj plaćaju kućanstva u Mađarskoj – samo 2,75 eura za 100 kilovatsati. S tim da Mađarska i dalje uvozi velike količine jeftinog ruskog plina. Nešto više od Hrvatske plin plaćaju kućanstva u Rumunjskoj i Slovačkoj – 5,8 eura, dok najskuplji plaćaju kućanstva u Švedskoj (17,6 eura za 100 kilovatsati) i Nizozemskoj (16,3 eura).
Na godišnjoj razini plin za kućanstva u EU jeftiniji je za 7,2 posto.
“Zbog subvencija imamo niske cijene”
Energetskog stručnjaka Davora Šterna pitali smo kako to da su cijene električne energije i plina u Hrvatskoj među najnižima u EU. Kratko je odgovorio: “Subvencije države.”
“Za električnu energiju imamo subvencije. Za plin isto postoji jedan oblik subvencije kroz maksimalnu cijenu koju određuje HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija). I to je to. Isključivo zbog toga imamo niske cijene. Europska unija u principu je protiv uplitanja države u tržišni mehanizam kroz subvencije. Kod nas se to održalo, ali vidimo da i to polako popušta”, pojasnio je Štern.
“Jeftiniji smo i dobro da jesmo”
Što se tiče značajnih razlika u cijenama plina u pojedinim zemljama članicama EU-a, Štern kaže kako svaka ima svoje mehanizme po kojima nabavlja ili proizvodi energente.
“Ne mogu točno tvrditi kako koja članica EU-a kupuje plin. U svakom slučaju, mi smo jeftiniji i dobro da jesmo. Ako ne dođe do neke kataklizme svjetskih razmjera, mislim da cijene neće rasti”, kazao je Štern.
Prema podacima Eurostata, cijene električne energije za kućanstva u prvoj polovici ove godine porasle su u 10, a pale u 15 zemalja EU-a u usporedbi s prvom polovicom 2023. godine. Međugodišnje cijene plina za kućanstva u prvoj polovici 2024. porasle su u sedam zemalja EU-a, dok su pale u 15 zemalja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!