Navodno oko ovog pitanja postoji sukob između premijer Zorana Milanovića koji zagovara državu i Angele Merkel koja snažno lobira za Hrvatski telekom, odnosno tvrtku kćer Deutsche telekoma.

HT-ova računica je jasna – njegova mreža već povezuje 600 od 605 naseljenih mjesta u Hrvatskoj pa je za HT-ov model izgradnje potrebno puno kraće vrijeme, ali i znatno niži investicijski troškovi u odnosu na vladin inicijalni prijedlog.

Za HT-ov prijedlog projekta bi bilo potrebno uložiti 16-17 milijuna eura, za razliku od inicijalnog u koji je potrebno uložiti blizu 90 milijuna eura. HT-ov model podrazumijeva optiku do nekog područja, primjerice kvarta, a onda se krajnji korisnik priključuje na bakrenu žicu koja limitira brzinu.

Vladin model, pak, oslanja se na sredstva iz državnog proračuna i Junckerov investicijski plan. Država bi projekt realizirala kroz vlastitu kompaniju Odašiljače i veze, optikom pokrila cijelu Hrvatsku i svim operaterima omogućila iznajmljivanje mreže.