NASA-in svemirski teleskop James Webb, u partnerstvu s europskom i kanadskom svemirskom agencijom, objavit će 12. srpnja svoje prve fotografije u punoj boji i spektroskopske podatke. O tome je u Tajnama svemira govorio astrofizičar Lovro Palaversa.
“James Webb je tehnološki izuzetno napredan teleskop i svi smo se veselili njegovom lansiranju te s velikom željom očekujemo prve rezultate. Osmišljen je u prvom redu kao zamjena za Hubbleov svemirski teleskop od kojeg ima površinu veću šest puta što mu omogućuje da snima objekte koji su puno udaljeniji i puno manjeg sjaja. To je njegova glavna prednost u odnosu na Hubbleov teleskop”, kazao je Palaversa.
“Svaki instrument, bilo svemirski ili ona na zemlji, služi ispunjavanju nekog cilj. Svi su komplementarni i zbog toga je svaki od tih instrumenata posebno dobar za proučavanje”, dodaje astrofizičar.
PROČITAJTE JOŠ
Komentirao je i po čemu se svemirski teleskop James Webb razlikuje od teleskopa Hubble.
“U trenutku kad je Hubble bio lansiran nisu postojale mogućnosti koje se danas mogu postići s novim detektorima, a u prvom redu se radi o infracrvenim detektorima. Isto tako, tu je i mogućnost obrade slike i hardvera, te su mogućnosti puno uznapredovale od trenutka kad je Hubble lansiran prije 32 godine”, kazao je Palaversa.
Dodaje da je to bio jedan od rezervnih špijunskih teleskopa koji iz svemira promatraju Zemlju. “Bio je posuđen znanstvenoj zajednici, od početka nije bio dizajniran za ono što radi, ali je svoju zadaću ispunio vrlo dobro. James Webb, s druge strane, je puno skuplji projekt koji je dizajniran za točno područje kojim će se baviti.”
Misija Gaia: Koliko znamo o našoj galaksiji?
Hrvatska skupina astrofizičara s Instituta Ruđer Bošković pod vodstvom dr. Lovre Palaverse objavila je u ponedjeljak treći skup podataka čiji cilj je izrada najvećeg i najpreciznijeg trodimenzionalnog modela naše galaksije Mliječne staze, u okviru misije Gaia.
“Do danas smo objavili podatke za ukupno oko dvije milijarde zvijezda našeg Mliječnog puta, što je zapravo glavni cilj misije – precizno izmjeriti udaljenosti, gibanja, kemijski sastav zvijezda u našoj galaksiji kako bi bolje razumjeli prošlost i evoluciju same galaksije”, navodi Palaversa.
Koliko znamo o našoj galaksiji? “Sad znamo puno više nego prije 20-ak godina. Ono što je specifično za ovu treću objavu podataka, po prvi pzut se pojavio homogeni skup od 220 milijuna spekatara zvojezda koji omogućuju da pomoću njih odredimo posebne karakteristike zvijezda koje nisu inače tako jednostavne i lake za izmjeriti.”
Dodaje da se tu radi o temperaturi objekata, kemijskom sastavu, masi i ubrzanju gravitacije na površini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!