Hrvatska i Albanija pozvale su NATO da revidira planove za svoju misiju održavanja mira na Kosovu, ustvrdivši da nacionalistička retorika srbijanskih političara prijeti destabilizacijom regije koja još uvijek nosi ožiljke iz ratova devedesetih godina, objavio je ured albanske ministrice obrane.
Odnosi između Srbije i njezine nekadašnje pokrajine Kosova doživjeli su novo zahlađenje nakon što je Beograd poslao vlak s natpisima “Kosovo je Srbija” na granicu s Kosovo, a kosovska policija nije dopustila ulazak vlaka na kosovski teritorij.
Srbijanski predsjednik optužio je vlasti u Prištini da žele početi novi rat, dok je njegov kosovski kolega rekao da Srbija želi anektirati sjeverni dio Kosova na način kako je to učinila Rusija s ukrajinskim poluotokom Krimom.
Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević i njegova albanska kolegica Mimi Kodheli poslali su pismo glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu u kojemu se osuđuje “nacionalistička retorika srbijanskih političara i konkretne akcije na granici”, prema izjavi iz ureda Kodheli.
Ministri su isto tako napisali da je cilj tih akcija pokušaj “ugrožavanja suvereniteta Republike Kosova i destabiliziranje sigurnosne situacije na zapadnom Balkanu”, dodaje se u izjavi ureda albanske ministrice.
“Oboje ministara zatražilo je da se Operativni plan misije održavanja mira na Kosovu revidira nakon najnovijih događaja”, navodi se u izjavi albanskog ministarstva. U izjavi se ne navodi za kakvu se reviziju NATO-ova plana zauzimaju Krstičević i Kodheli.
Ministri su napisali Stoltenbergu da Hrvatska i Albanija, članice NATO-a, podržavaju transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga – koje su lako naoružane – u prave vojne snage. Za stvaranje takvih vojnih snaga Kosovo treba potporu srpske manjine u parlamentu, no njeni se predstavnici protive takvom potezu.
Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom 1999. pošto ju je NATO bombardirao kako bi zaustavio etničko čišćenje koje su provodile srpske snage u borbi protiv pobune kosovskih Albanaca. NATO još uvijek ima oko 4500 vojnika na Kosovu koji održavaju krhki mir.
Uz potporu SAD-a i država zapadne Europe Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije. Albanci čine oko 90 posto od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. Na sjeveru Kosova živi srpska manjina od oko 40-50 tisuća ljudi koji ne priznaju Prištinu kao svoj glavni grad.
