Međosobne tužbe članica na sudu EU-a u Luxembourgu vrlo su rijetke i do sada je zabilježeno samo šest takvih slučajeva.
No, ako Slovenija tuži Hrvatsku na tom sudu zbog neimplementacije arbitražnog sporazuma, kako već najavljuje ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, Ljubljani bi kao model mogla poslužiti tužba Francuske protiv Velike Britanije iz 1978. godine, kad su suci dali za pravo starijoj članici EU-a.
VEZANE VIJESTI
Kako piše sloveski analitički portal Siol.net, Francuska je 1978. tužila Britaniju koja je uvela jednostrane poteze, zabranivši ribarima drugih članica EU-a da u morskom pojasu pod njezinom jurisdikcijom koriste neke alate i mreže. Po ocjeni Londona, francuski su ribari koristili mreže s malim okom i tako osiromašivali britanske nacionalne resurse.
Britanija je svoje jednostrane mjere povukla nakon što ju je Francuska tužila sudu EU-a. Francuska je pri tome, navodi Siol.net, imala potporu Europske komisije koja je tvrdila da je Britanija svojim restrikcijama kršila europsku pravnu stečevinu, te međunardnu konvenciju o ribarstvu.
Francuska se na tužbu odlučila nakon što su britanske vlasti francuskim ribarima izrekle više globa zbog korištenja mreža s malim rupama.
Europska komisija i sud tada su utvrdili da sve države članice EU-a prije restrikcija u nacionalnim propisima za ribarstvo moraju tražiti dopuštenje Bruxellesa i da ribarstvo spada pod zajedničku nadležnost tadašnje Europske zajednice.
Sud u Luksemburgu je o francuskom-britansko sporu donio pravorijek 4. listopada 1979. godine, utvrdivši u obrazloženju da svaka članica u donošenju jednostranih mjera mora o tome obavijestiti druge članice, navodi Siol.net.
Navodno nepovoljni položaj britanskih ribara zbog članstva u Europskoj uniji bio je jedan od argumenata kojima su zagovornici Brexita prije referenduma nagovarali birače, a vlada Therese May u srpnju je najavila da će ribarska prava biti i važan dio pregovora s Europskom komisijom o izlasku Britanije iz integracije.
Britanska vlada namjerava povlačenjem iz ugovora o zajedničkoj ribolovnoj politici u Europoskoj uniji vratiti suverenu kontrolu nad vodama 12 milja udaljenim od britanskog kopna i smatra da će to dovesti do značajnog poboljšanja položaja domaćih ribara.
