Broj žrtava nakon razornog potresa koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju i dalje raste, a prema posljednjim podacima poginulo je više od 7000 osoba dok su deseci tisuća ozlijeđni.
Tisuće zgrada srušile su se u dvije zemlje, a humanitarne agencije upozoravaju na “katastrofalne” posljedice u sjeverozapadnoj Siriji, gdje su se milijuni ranjivih i raseljenih ljudi već oslanjali na humanitarnu pomoć.
U tijeku su velike akcije spašavanja, a globalna zajednica nudi pomoć u operacijama potrage i izvlačenja. U međuvremenu su agencije upozorile da bi broj smrtnih slučajeva u katastrofi mogao znatno porasti. CNN je analizirao zašto je potres bio toliko smrtonosan.
Gdje se dogodio potres?
Jedan od najjačih potresa koji je pogodio regiju u stoljeću prodrmao je stanovnike iz sna u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak rano ujutro. Potres se dogodio 23 kilometra istočno od Nurdagija, u turskoj pokrajini Gaziantep, na dubini od 24,1 kilometar, objavio je Geološki institut Sjedinjenih Država (USGS).
Niz naknadnih potresa odjeknuo je regijom u sljedećih nekoliko sati. Naknadni potres magnitude 6,7 uslijedio je 11 minuta nakon prvog potresa, ali onaj magnitude 7,5 dogodio se oko devet sati kasnije, objavio je USGS.
Upravo taj naknadni potres magnitude 7,5 bio je najjači od više od 100 naknadnih potresa koji su dosad zabilježeni. Spasioci se sada utrkuju s vremenom kako bi izvukli preživjele ispod ruševina s obje strane granice. Više od 5700 zgrada u Turskoj se srušilo, prema podacima državne agencije za katastrofe.
Potres od ponedjeljka također je bio jedan od najjačih koje je Turska doživjela u prošlom stoljeću – potres magnitude 7,8 pogodio je istok zemlje 1939. godine, što je rezultiralo s više od 30.000 smrtnih slučajeva, prema USGS-u.
Zašto se događaju potresi?
Potresi se događaju na svim kontinentima u svijetu – od najviših vrhova u planinama Himalaje do najnižih dolina, poput Mrtvog mora, do izrazito hladnih područja Antarktika. Međutim, distribucija ovih potresa nije slučajna.
USGS opisuje potres kao “drhtanje tla uzrokovano iznenadnim klizanjem na rasjedu. Naprezanja u vanjskom sloju zemlje guraju strane rasjeda jednu prema drugoj; stijene iznenada počnu kliziti oslobađajući energiju u valovima koji putuju kroz zemljinu koru i uzrokuju podrhtavanje koje osjećamo tijekom potresa.”
Koliko je jak potres magnitude 7,8?
Intenzitet podrhtavanja može varirati ovisno o lokalnoj geografiji i topografiji te dubini potresa. Na ljestvici veličine, svako povećanje jednog cijelog broja znači 32 puta više energije.
Ovom prilikom podrhtavanje potresa magnitude 7,8 u južnoj Turskoj moglo se osjetiti do Izraela i Libanona, stotinama kilometara daleko. Tursku su i ranije pogađali snažni potresi, u zadnjih 25 godina pogodilo ju je čak sedam potresa magnitude 7 ili jače. Onaj u ponedjeljak bio je jedan od najsnažnijih.
To je ujedno i najjači potres koji se dogodio bilo gdje u svijetu otkako je potres magnitude 8,1 pogodio regiju u blizini otočja South Sandwich u južnom Atlantskom oceanu 2021., iako je udaljena lokacija tog incidenta rezultirala malom štetom.
Karl Lang, docent na Fakultetu znanosti o Zemlji i atmosferi Sveučilišta Georgia Tech, rekao je za CNN da je područje koje je u ponedjeljak pogodio potres podložno seizmičkim aktivnostima.
“To je vrlo velika rasjedna zona, ali ovo je veći potres nego što su ikada doživjeli u posljednje vrijeme”, kazao je Lang za CNN, dodajući da ako je u pitanju plitak potres, odnosno dogodio se vrlo blizu površine, to može biti jako opasno.
Zašto ima toliko potresa u Turskoj?
CNN-ov meteorolog i stručnjak za ekstremne vremenske uvjete Chad Myers rekao je da se uvijek govori o epicentru potresa, ali da se u ovom slučaju treba govoriti o epiliniji.
Dvije masivne tektonske ploče – arapska i euroazijska – dodiruju se ispod jugoistočnih turskih pokrajina. Duž ove rasjedne linije, “otprilike 160 km s jedne strane na drugu, zemlja je skliznula”, nastavio je Myers.
Seizmolozi ovaj događaj nazivaju “iskliznućem” – “ploče se dodiruju i odjednom otklize u stranu”, pojasnio je Myers.
Ovo nije poput Vatrenog prstena koji se proteže duž zapadne obale Sjedinjenih Država. U ovoj zoni potresi i tsunamiji često su uzrokovani subdukcijom – gdje jedna ploča klizi ispod druge. No, u slučaju tzv “iskliznuća”, ploče se pomiču vodoravno, a ne okomito.
Zbog prirode ovog seizmičkog događaja, naknadni potresi mogli bi trajati “tjednima i mjesecima”, navodi meterologinja CNN-a Karen Maginnis.
Usporedba turskog potresa s drugima
U usporedbi s drugim velikim potresima diljem svijeta, potres i tsunami u Japanu 2011. godine – u kojem je poginulo ili nestalo više od 22.000 ljudi – bio je magnitude 9,1 i prouzročio je ogromno razaranje. Tada su golemi vodeni zidovi progutali čitave gradove, povukli kuće na autoceste i izazvali najveću zabilježenu nuklearnu katastrofu u zemlji.
Godinu dana prije, 2010., na Haitiju je potres magnitude 7,0 ubio između 220.000 i 300.000 ljudi, prema procjenama. Oko 300.000 ljudi je ozlijeđeno, a milijuni su raseljeni.
Godine 2004. potres magnitude 9,1 pogodio je obalu Sumatre u Indoneziji, izazvavši tsunami u kojem je 227.898 ljudi poginulo ili se vodi kao nestalo ili se smatra mrtvim.
Najjači zabilježeni potres bio je magnitude 9,5 u Čileu 1960. godine, prema USGS-u.
Zašto je turski potres bio tako smrtonosan?
U svojoj analizi, CNN navodi tri ključna elementa zbog kojih je potres u Turskoj bio tako smrtonosan: vrijeme potresa, vremenski uvjeti i građevinska infrastruktura.
Brojni čimbenici pridonijeli su da ovaj potres bude toliko smrtonosan. Jedan od njih je doba dana kada se to dogodilo. Budući da se dogodio rano ujutro, mnogi ljudi su bili u svojim krevetima te su nakon potresa ostali zarobljeni u ruševinama.
Osim toga, sa sustavom hladnog i vlažnog vremena koji se kreće regijom, loši uvjeti znatno su otežali spašavanje s obje strane granice. Temperature su već prilično niske, ali očekuje se da će do srijede pasti nekoliko stupnjeva ispod nule, ponegdje i do -6 stupnjeva Celzijusa. Područje niskog tlaka trenutno se nadvija nad Turskom i Sirijom. To će donijeti znatno hladniji zrak iz središnje Turske, navodi Britley Ritz, CNN-ov viši meteorolog.
Zbog straha od naknadnih potresa, dužnosnici u Turskoj su zamolili svoje građane da napuste zgrade. Uz toliko štete u obje zemlje, mnogi počinju postavljati pitanja o ulozi koju je lokalna građevinska infrastruktura mogla odigrati u tragediji.
Građevinski inženjer USGS-a Kishor Jaiswal rekao je u utorak za CNN da je Turska u prošlosti doživjela prilično jake potrese, uključujući potres 1999. godine koji je pogodio jugozapadnu Tursku i ubio više od 14.000 ljudi.
Jaiswal je rekao da su mnogi dijelovi Turske označeni kao zone vrlo visoke seizmičke opasnosti i, kao takvi, građevinski propisi u regiji znače da bi građevinski projekti trebali izdržati ovakve vrste događaja i u većini slučajeva izbjeći katastrofalna rušenja – ako se pravilno izvode.
Mnoge zgrade nisu mogle izdržati udar
Ali nisu sve zgrade izgrađene u skladu s modernim turskim seizmičkim standardima, rekao je Jaiswal. Nedostaci u projektiranju i konstrukciji, osobito u starijim zgradama, znače da mnoge zgrade nisu mogle izdržati žestinu udara.
“Ako ne projektirate ove strukture za seizmički intenzitet s kojim bi se mogle suočiti tijekom projektiranog životnog vijeka, te strukture možda neće ispuniti očekivanja”, dodao je Jaiswal.
On je također upozorio da bi mnoge građevine koje se nisu urušile mnogle biti “značajno oslabljene zbog ona dva jaka potresa kojima smo već svjedočili”. Navodi da još uvijek postoji mala vjerojatnost da se dogodi naknadni potres koji bi bio dovoljno jak da poruši oštećene zgrade. Stoga bi se posebna pažnja trebala obratiti na takve građevine, osobito u akcijama spašavanja, dodaje Jaiswal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!