Što će se dogoditi ako Iran zatvori globalni naftni koridor?

Među nedavno pogođenima su dva tankera "pogođena nepoznatim projektilom" uz obalu Iraka, prema britanskoj organizaciji UK Maritime Trade Operations (UKMTO). Organizacija je također zaprimila prijavu o kontejnerskom brodu pogođenom uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), piše BBC.

Iran je poručio da će "zapaliti" svaki brod koji pokuša proći kroz tjesnac, no vrlo mali broj brodova ipak je nastavio prometovati.

Oko 20% svjetske nafte inače prolazi kroz taj tjesnac, a rat je doveo do naglog rasta globalnih cijena nafte.

Što je Hormuški tjesnac i gdje se nalazi?

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza i najvažnije usko grlo za tranzit nafte.

Na sjeveru ga omeđuje Iran, a na jugu Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE). Ovaj pomorski koridor – koji je širok oko 50 km na ulazu i izlazu, a na najužem dijelu oko 33 km – povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem.

Tjesnac je dovoljno dubok za najveće svjetske tankere za sirovu naftu, a koriste ga najveći proizvođači nafte i plina na Bliskom istoku – kao i njihovi kupci.

Prema procjenama Američke uprave za energetske informacije (EIA), 2025. godine oko 20 milijuna barela nafte dnevno prolazilo je kroz Hormuški tjesnac. To predstavlja trgovinu energijom vrijednu gotovo 600 milijardi dolara godišnje.

Ta nafta dolazi ne samo iz Irana, već i iz drugih zaljevskih država poput Iraka, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i UAE-a.

Kakav bi bio utjecaj zatvaranja tjesnaca?

Oko 3.000 brodova mjesečno obično prolazi kroz tjesnac.

Analitičari upozoravaju da će što duže prijetnje brodovima traju, cijene nafte i njezina transporta biti više.

„De facto je zatvoren jer se nitko ne usuđuje prolaziti“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar tvrtke Global Risk Management, za CBS News.

„Možete biti napadnuti, a ne možete dobiti osiguranje ili je ono izuzetno skupo, pa morate čekati da se sigurnosna situacija poboljša. Ako se prekine dotok nafte i plina kroz tjesnac, to će imati velike posljedice za tržište.“

Dodao je da iako nema fizičke blokade, prijetnje Irana te napadi dronovima i projektilima znače da tankeri ne prolaze tjesnacem.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je za CNBC da tankeri koji prolaze tjesnacem "moraju biti vrlo oprezni".

Cijene energije snažno su porasle od početka rata, s velikim oscilacijama – približivši se 120 dolara po barelu u ponedjeljak, prije nego što su ponovno pale. I dalje su znatno više nego prije sukoba.

Prema podacima London Stock Exchange Group, cijena najma supertankera za prijevoz nafte s Bliskog istoka u Kinu gotovo se udvostručila u odnosu na prošli tjedan i dosegnula rekordnih više od 400.000 dolara.

Gotovo potpuno zatvaranje ove ključne pomorske rute pogodilo je i zaljevske države poput Saudijske Arabije, čija gospodarstva uvelike ovise o izvozu energije.

Iran, za usporedbu, izvozi oko 1,7 milijuna barela dnevno, prema Međunarodnoj agenciji za energiju. Iran je u financijskoj godini koja je završila u ožujku 2025. izvezao naftu vrijednu 67 milijardi dolara, što je najveći prihod od nafte u posljednjih deset godina.

Blokada tjesnaca također bi teško pogodila Aziju.

Godine 2022. oko 82% nafte i kondenzata koji su napustili Hormuški tjesnac bilo je namijenjeno azijskim zemljama, prema procjenama EIA.

Procjenjuje se da Kina kupuje oko 90% iranske nafte koja ide na svjetsko tržište.

Budući da Kina tu naftu koristi za proizvodnju proizvoda koje potom izvozi u druge zemlje, više cijene nafte mogle bi značiti i više cijene za potrošače diljem svijeta.

Kako Iran može zatvoriti tjesnac?

Pravila Ujedinjenih naroda dopuštaju državama da kontroliraju teritorijalno more do 12 nautičkih milja od svoje obale.

Na najužem dijelu Hormuškog tjesnaca plovni put nalazi se u teritorijalnim vodama Irana i Omana.

Nije jasno kako točno Iran planira zatvoriti tjesnac, ali prema stručnjacima jedan od najučinkovitijih načina bio bi postavljanje pomorskih mina pomoću brzih napadačkih brodova i podmornica.

Američka vojska je priopćila da je "eliminirala" 16 iranskih brodova za postavljanje mina u tjesnacu.

Iranska redovna mornarica i mornarica Revolucionarne garde (IRGC) također bi potencijalno mogle napadati strane ratne i trgovačke brodove.

Međutim, veliki ratni brodovi mogli bi postati laka meta za američke zračne napade, a Donald Trump je rekao da je jedan od njegovih ciljeva uništiti iransku mornaricu.

Iranski brzi brodovi često su naoružani protubrodskim projektilima, a zemlja također koristi razne površinske brodove, polupodmornice i podmornice.

Sjedinjene Države su i ranije koristile svoju vojnu moć kako bi ponovno uspostavile slobodan pomorski promet kroz tjesnac.

Krajem 1980-ih, tijekom osmogodišnjeg rata Irana i Iraka, napadi na naftnu infrastrukturu eskalirali su u tzv. "rat tankera", u kojem su obje države napadale neutralne brodove kako bi izvršile gospodarski pritisak.

Posebno su bili ranjivi kuvajtski tankeri koji su prevozili iračku naftu. Na kraju su američki ratni brodovi počeli pratiti tankere kroz Zaljev, u jednoj od najvećih pomorskih operacija od Drugog svjetskog rata, prema Američkom pomorskom institutu.

Postoje li alternativne rute?

Stalna prijetnja zatvaranja Hormuškog tjesnaca tijekom godina potaknula je zemlje izvoznice nafte u Zaljevu da razviju alternativne rute.

Saudijska Arabija upravlja naftovodom dugim 1.200 km koji može transportirati do 5 milijuna barela nafte dnevno, prema EIA.

U prošlosti je privremeno prenamijenjen i plinovod za transport sirove nafte.

Ujedinjeni Arapski Emirati povezali su unutarnja naftna polja s lukom Fujairah na Omanskom zaljevu putem naftovoda kapaciteta najmanje 1,5 milijuna barela dnevno.

Nafta bi se mogla preusmjeriti tim alternativnim infrastrukturnim pravcima kako bi se zaobišao Hormuški tjesnac, ali Reuters navodi da bi to ipak dovelo do smanjenja globalne ponude za 8 do 10 milijuna barela dnevno.