Borzan: Jedemo hranu istog proizvođača, ali lošije kvalitete

"Kada gledamo podatak da 58 posto odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, jasno je da ima prostora za djelovanje."

Kao glavni razlog vidi opće prehrambene navike.

"Neke stvari nismo kroz generacije njegovali. Primjerice, u Francuskoj imaju drugačije navike i tamo se živi najduže. Prehrana je najvažniji čimbenik koji utječe na trajanje života. Očito nije bilo ni zakonskih rješenja koja tjeraju industriju da plasira drugačije proizvode. Važne su i reklamne kampanje i mediji, jer ono što nije bilo u medijima, kao da se nije dogodilo. Ljudi moraju dobivati što više točnih informacija."

Prije su ljudi umirali od bolesti uzrokovanih zbog gladi i neimaštine, a danas umiru od bolesti proizašlih iz izobilja, kaže Borzan.

"Dakle, prekomjerno uzimanje hrane i pića koji negativno utječu na zdravlje, uzrokuju pretilost, dijabetes i bolesti koje skraćuju životni vijek. Sigurno je da neke nacije koje jedu probraniju, 'finiju' hranu, bolje stoje od nas. Tranzicija u ubrzani način života i novi sustav tjera nas i da se ne misli na to što se jede, nego se jede na brzinu."

Čovjek često ne primijeti u početku da su se kile pomalo naslagale, pa to ode predaleko, kaže Borzan, koja se ovom temom bavi i u Europskom parlamentu.

"Nama se nudi hrana manje kvalitete od one u zapadnim zemljama Europe"

"Upravo se borim da se kvaliteta hrane, koja do sada evidentno postoji u pojedinim državama članicama EU, uravnoteži u svim državama. Nama se nudi hrana koja ima manje kvalitete. Konkretan primjer, tvornica u Danskoj 7 posto manje ribljeg mesa u štapićima daje za istočno tržište u odnosu na zapadno. Sad zamislite što je u tih preostalih 7 posto, ako to nije riba? To su dakle aditivi, brašno, nešto što je manje kvalitetno i nije zdravo."

Nama se, od istog proizvođača, nudi hrana lošije kvalitete nego u drugim zemljama EU, upozorila je.

Zbog toga je pokrenula i znanstveno istraživanje kojim želi dokazati je li to tako i u Hrvatskoj, tj. proizvodima koje uvozimo.

"Razlika nažalost postoji. Nama se od istog proizvođača daju proizvodi slabije kvalitete, i samim time mogu negativno utjecati na zdravlje", upozorava Borzan.

"Dokle god mi o tome samo pričamo, hrvatski građani nemaju ništa. Ono što je dobro jest da su kolege iz zapadne Europe konačno postali svjesni ovog problema, jer oni uopće nisu znali da to postoji, kako to nisu osjećali na svojoj koži."

Kaže i da su se njezina kolegica iz Europskog parlamenta i ona uspjele izboriti da u strategiju o unutarnjem tržištu EU uđe činjenica da razlika u proizvodima postoji.

Krajnji je cilj da se to promijeni, tj. da se zajamči jednakopravnost svih građana EU, ne samo u  ljudskim i građanskim pravima, već i u području kvalitete hrane.

"Direktiva znači da će se to morati provoditi u svim državama članicama jednako, i ja se iskreno nadam da će tako i biti", zaključila je Borzan.

Pogledajte cijeli intervju:

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.