Dražen Bošnjaković, član Predsjedništva HDZ-a koje je u ponedjeljak zasjedalo po pitanju kupnje Ine i privatizacije HEP-a, gostovao je na N1 i objasnio kada su istraživanja javnog mnijenja bitna za tu stranku, a kada nisu.
Kako komentirate činjenicu da prema dosadašnjim istraživanjima, javnost ne podržava plan da se nakon prodaje udjela u HEP-u kupi Ina?
Teško mi je to komentirati, ali mi imamo definitivno stav da je vratiti Inu strateški zadatak Vlade. Partnerstvo s Molom nije ono što smo očekivali i nije polučilo rezultate, nije donijelo Ini nešto dobroga. Sve ove godine prije da smo radili slična istraživanja, mnogi bi za Inu rekli da ju je potrebno vratiti. Vodeći se ne anketama, već stvarnim stanjem u Ini – svaki dan sve lošije stoji, istraživanja nisu nastavljena, rezultati poslovanja nisu dobri, rafinerije ne rade kako je to bilo zamišljeno kod potpisivanja ugovora – donesena je politička odluka da se ide u otkup dionica Ine.
VEZANE VIJESTI
Je li otkup dionica MOL-a jedino rješenje da se to napravi?
Gledano vlasnički, da. Oni imaju 49, a mi imamo 44 posto, to je jedini način u principu da dionice pripadnu RH, potpuno i sukladno zakonu.
Jesu li svi u vodećim tijelima stranke dali potpunu podršku Andreju Plenkoviću za ovu odluku?
Da, podrška je bezrezervna. Bila je sjednica Predsjedništva i članova Nacionalnog vijeća i odluka je donesena zajedno. Ina je strateški važna za RH. Ovo bi bio izniman potez, izniman rezultat i to je aposlutno državnička odluka.
‘Ne vidim zašto bi Dalić bila u sukobu interesa’
Je li Martina Dalić sudjelovala u raspravi?
Da, obrazložila je cijeli plan i aktivnosti koje su potrebne da bi Ina pripala RH.
Je li ona arhitekt ovih poteza?
Ne ona kao pojedinac.
Ministar Slaven Dobrović je kazao da je ona predložila ove poteze, otkup Ine.
Ona je značajna i na neki je način glasnogovornik je i drugih koji sudjeluju u procesu, koji zahtijeva multidisiciplinarni tim. Tu ima tehničkih, vlasničkih, financijskih i ekonomskih pitanja, treba puno stručnjaka, a ne može 10 ljudi nastupati u javnosti.
Nije li ona u sukob interesa, budući da joj je suprug u upravi Ine? Je li bilo riječi o prijavi protiv nje Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa?
Ne, o tome nije bilo riječi na sjednici, nema niti potrebe za tako nečim. Ne vidim zašto bi to bio sukob interesa. Definicija je kad imamo potencijalni ili imamo sukob javnog i privatnog, kad je pojedinac u rascjepu, kad ga privatni i javni interes vuku na različite strane i on mora odabrati. A ovo je u potpunosti javni interes.
No, suprug joj je član uprave Ine – nije li to upitno, ne dovodi li to u pitanje povjerenje javnosti prema Vladi i Ini?
Ponavljam, ovdje se isključivo radi o javnom interesu RH; da se radi o privatnom interesu mogli bismo o tome razgovarati.
Ne ovisi li i plaća člana uprave o odluci Vlade?
No, dobro, u čemu bi bio privatni interes da ne bude u vlasništvu RH ova kompanija? To je javni interes, a ostalo je regulirano ugovorom o radu ili menadžerskim ugovorom u skladu s odlukama Nadzornog odbora.
Ali Vlada će odlučivati i o tome, odnosno imenovanjima i razrješenjima članova NO-a.
Davat će smjernice NO-u, koji će odlučivati o tome i s upravom sklapati ugovore. No, NO treba biti formiran tako da se raspiše javni natječaj, kao i uprava, dakle temeljem javnog natječaja, da bi u tim tijelima bili stručnjaci.
Što mislite o braniteljskom zahtjevu da njima pripadne dio dionica HEP-a? Jeste li razgovarali o tom prijedlogu?
O tome se nije razgovaralo, već o konceptu izlaska na tržište i prodaji 25 minus jednu dionicu, i tu je Predsjedništvo i Nacionalno vijeće dalo podršku, a ovo će doći na dnevni red.
Koji je vaš osobni stav?
Treba pogledati zakon – ako je tu jasan i precizan, treba ga poštivati, a nisam to još raspravio s kolegama u stranci. Cilj je da dionice idu na burzu i da 25 plus jedna dionica ide građanima. To je pitanje koje će doći na dnevni red.
Oštro protiv referenduma o prodaji HEP-a
Most je najavio da bi se o ovim pitanjima trebalo odlučivati na referendumu i da bi se prirodna bogatstva trebala dodatno zaštititi Ustavom, no vi ste oštro protiv. Zašto?
To nije potrebno, Ustav je poprilično jasan vezano za prirodna bogatstva RH – šume, minerali, rude – sve je to javno dobro i uživa posebnu zaštitu. Vlada prema Ustavu također mora voditi brigu da Hrvatska napreduje, sukladno tome donose se najbolje odluke i ne možemo za svaku stvar ići na referendum. Vratiti Inu je apsolutno javni, državni interes i svjedočili smo kako je funkcioniralo naše strateško partnerstvo, pokušali smo raditi zajedno, stvari nisu dobro išle, zato mislim da imamo okvire da Vlada i Sabor donose odluke po ovom pitanju.
Mogu li Ina i HEP otvoriti novu krizu vlasti? Neki mediji već izvještavaju da Petrov blokira prodaju HEP-a?
Vjerujem da ne. Zajednički ćemo riješiti i neće doći do krize oko ovog pitanja.
Jeste li ih najprije raspravili ili partneri o njima doznaju iz medija?
Temeljna pitanja se na vrhu stranaka itekako dogovaraju, ali sad treba sjesti i pričati o cijelom nizu pitanja koje treba razrješiti i vodstva stranaka trebaju ući u konkretizaciju. Ne vjerujem u krizu, jer su ovo pravažne i presnažene odluke da bi na ovome to zapelo. Naša koalicija će to iznijeti.
Petrov je novinarima najavio ustavne promjene. Znate li je li Petrov razgovarao s Plenkovićem o tome?
Ne znam, morate njih to pitati. Most je stranka i ne moraju za svaku akciju sjest sa HDZ-om. Oni mogu reći što žele, ali da bi se stvari realizirale, moramo ipak sjesti i razgovarati.
On je to najavio jučer poslijepodne, da bi navečer Plenković kazao kako nema ni promjena Ustava niti referenduma. Ne stvara li to dojam nedovoljne koordinacije Mosta i HDZ-a?
To je demokracija, samostalni smo politički subjekti, možemo bez konzultacija izaći u javnost. ali kad sjednemo za stol moramo razmotriti stavove i doći do rješenja.
Može li se od privatizacije HEP-a dobiti dovoljan iznos za kupnju dionica? Odakle će se nadoknaditi razlika?
Mislim da je moguće to u godini dana tehnički provesti. Što se tiče financija, ne mogu vam dati precizan odgovor, ali ako to ne bude dovoljno, postoje uvijek načini da se to zaokruži.
Koji načini? Javni dug se ne smije povećavati.
Naravno, to ne smije biti povećanje javnog duga. On se smanjuje, što je sasvim legitimno i u redu. Postoji i druga imovina u vlasništvu RH, imamo sada i Ministarstvo koje se brine o njoj. Jedna smo od zemalja, koja nedovoljno koristi svoju imovinu. Iz dijela imovine može se participirati u financiranju ovog projeka.
Je li Goran Marić protiv privatizacije HEP-a? On se često protivio privatizacijama.
Nisam čuo da on izražava rezervu, koncentriran je na veliki značajni posao koji je pred njim. Nisam stekao dojam da je protiv.
Ankete se koriste za bolje rezultate na izborima
Jeste li dogovorili kandidata za gradonačelnika Zagreba?
Vidjet ćemo. Predsjedništvo je raspravljalo od lokalnim izborima, hodogramu aktivnosti koje su pred nama. U sljedećih mjesec dana treba utvrditi kandidate.
Jesu li kandidati za gradonačelnika Zagreba Andrija Mikulić, Drago Prgomet i Zlatko Hasanbegović?
To ne znam, to je stvar Gradske organizacije HDZ-a i u nekoj proceduri će se vidjeti tko će biti kandidat, a njih je možda i više.
Rade li se istraživanja prije nego što se odluči o tome tko će biti kandidat?
Da, rade se.
Hoće li utjecati na izbor kandidata?
Utjecat će sigurno. Politika se vodi danas na nešto drugačijim temeljima nego prije 15 ili 20 godina, kada su se odluke donosile primjereno vremenu u kojem smo živjeli. Danas se ipak rade se istraživanja da vidimo tko je najbolji kandidat i tko najbolje stoji u javnosti.
Hoće li Predsjedništvo i Nacionalno vijeće potvrditi kandidate na lokalnim izborima?
Princip autonomije na terenu postoji i odluke se donose onako kao su to općinske i županijske organizacije predlagale. Prema potrebama se rade određene konzultacije s vrhom stranke, ali kad bih podvukao crtu, uglavnom je to bilo onako kako su predložile lokalne organizacije.
Hoće li Božidar Kalmeta opet biti kandidat za gradonačelnika Zadra?
Ne mogu o tome govoriti, ni za jedno ime pojedinačno. Za mjesec dana ćemo se naći na Predsjedništvu i vidjeti te neke stvari.
Bernardić je najavio da će sjesti s Plenkovićem. Mislite da će takav sastanak donijeti rezultate?
Razgovor je u redu i namjera predsjednika SDP-a da razgovara s premijerom je sasvim u redu i nešto novo na hrvatskoj političkoj sceni. Ovisno o razgovoru i argumentaciji vidjet ćemo hoće li promijeniti bilo što u donošenju odluka i rada vlade. Dobro je da se vodi iskren i otvoren razgovor, a ne da se vodi zbog politiziranja.
Nema informacija ni o Barišiću niti osnivanju povjerenstva
Objavljeno da je Odbor za znanost donio odluku Pavi Barišiću. Njegov je znanstveni rad proglašen plagijatom.
Ne znam za tu odluku, nisam je vidio, pa vam ne mogu ništa konkretno reći o tome. Ne znam u kojem je smislu donesena, je li to ovlašteno tijelo, je li se dogodila istraga.
Odbor za znanost je ovlašten za prijave ovog tipa.
Imali smo već jedan takav slučaj pa se sud oglasio da nije došlo do plagijata. Nisam to vidio.
Koje će po vama biti ključne teme u 2017.?
Ovo će sasvim sigurno biti važna tema – da Inu želimo vratiti u potpuno vlasništvo RH, ali i ono što smo u prošloj godini ostvarili: Hrvatska ide dalje prema jačanju gospodarstva, povećanju radnih mjesta, BDP-a, samnjenju javnog duga i što boljem povlačenju sredstava iz EU fondova. Dolazi bolje razdoblje.
Kada je riječ o ploči u Jasenovcu na kojoj piše “Za dom spremni”, zaključak Saborskog odbora za Ustav je bio da se u roku od mjesec dana ponovno sastane i razmotri što se učinilo. Hoće li se ta odluka poštivati?
Vjerujem da hoće i morala bi. Vlada bi morala sada osnovati relevantno povjerensto, sastavljeno stručnjaka različitih profila koje će o tome raspravljati.
Imate li informaciju kad bi se to moglo dogoditi?
Ja nemam informaciju, Vlada bi to morala što je moguće brže ustanoviti. Vidjeli smo, dogodio se još jedan takav slučaj. Grb je bio legitiman u Domovinskom ratu, neki osporavaju da to može biti na spomeniku, neke to silno vrijeđa, a činjenica je da su ljud ginuli za ovakvu državu, gdje se poštuju ljudska i manjinska prava, ginuli su i nosili su taj grb. To je potrebno regulirati i provesti raspravu u povjerenstvu, u kojem bi bili povjesničari i pravnici i sa lijevog i s desnog spektra.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
