Oglas

Bivši veleposlanik u Rusiji

Kovačević otkrio što ga najviše zabrinjava uoči susreta Trumpa, Putina i Xija

author
Hanan Nanić
17. stu. 2026. 22:00

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, vanjskopolitički analitičar i član Foruma za vanjsku politiku Božo Kovačević gostovao je u Studiju uživo N1 televizije, gdje je s Hanan Nanić razgovarao o predstojećem susretu Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga u Kini, mogućim pregovorima o završetku rata u Ukrajini te američkom ratu protiv Irana. Upozorio je na opasnost da velike sile ponovno razgovaraju o europskoj sigurnosti bez Europe, ocijenio da Europska unija ne uspijeva usuglasiti zajedničko stajalište te ustvrdio da Trumpova administracija pokušava pronaći izlaz iz sukoba s Iranom.

Oglas

Komentirajući usporedbe predstojećeg susreta trojice čelnika s povijesnom konferencijom na Jalti, Kovačević je ocijenio da takav format ponajprije odgovara Rusiji.

"Ta pretpostavka o važnosti sastanka Velike trojice najviše odgovara ruskoj strani, jer to je definitivna potvrda statusa velesile za Rusku Federaciju", rekao je Kovačević.

Podsjetio je da su nakon Drugog svjetskog rata uspostavljeni Ujedinjeni narodi, u okviru kojih bi se trebala rješavati pitanja međunarodne sigurnosti, bilo na sjednicama Vijeća sigurnosti, gdje pet stalnih članica ima pravo veta, bilo na marginama zasjedanja Opće skupštine, gdje državni čelnici imaju priliku za bilateralne i multilateralne susrete.

Govoreći o povijesnom iskustvu, podsjetio je na konferenciju u Jalti, na kojoj su sudjelovali Roosevelt, Churchill i Staljin, te poslijeratne pregovore u kojima su Staljinu sugovornici bili novi američki predsjednik Harry Truman i britanski premijer Clement Attlee.

Prema Kovačeviću, upravo je iskustvo poslijeratne podjele Europe razlog zbog kojeg bi Europljani trebali biti zabrinuti zbog mogućnosti da tri velike sile ponovno razgovaraju o sigurnosnom poretku kontinenta.

"Zbog toga je za Europljane jako zabrinjavajući taj format, da tri velike sile bi mogle, između ostalog, razgovarati i o europskoj sigurnosti", upozorio je.

Posebno je izdvojio pitanje Ukrajine. Iako je američka administracija najavila da ona neće biti tema sastanka, Trump je, podsjetio je Kovačević, sam rekao da mu je upravo Ukrajina najdraža tema.

"A raspravljati o Ukrajini za Rusiju, a čini se da je Trump sklon prihvatiti taj pristup, znači razgovarati o novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe, unutar koje i status i pitanje Ukrajine može biti riješeno."

Kovačević smatra da je europska zabrinutost opravdana upravo zbog povijesnog iskustva podjele kontinenta nakon Drugog svjetskog rata.

"I sasvim je opravdana nervoza Europe, jer znamo da je posljedica tih samita u Jalti i u Poznanju bila hladnoratovska podjela Europe. Europa ne bi htjela da se to opet dogodi", poručio je.

Donbas u zamjenu za NATO? Kovačević upozorava na Trumpova obećanja

Na pitanje Hanan Nanić o izjavi Volodimira Zelenskog da su američki pregovarači otvorili mogućnost ukrajinskog povlačenja iz Donbasa u zamjenu za članstvo u NATO-u, Kovačević je izrazio ozbiljnu skepsu.

Podsjetio je da su Sjedinjene Američke Države dosad deklarativno iskazivale nespremnost za ulazak Ukrajine u NATO te da bi za takvu odluku bila potrebna suglasnost svih članica Saveza.

"S obzirom na već uobičajeno ponašanje predsjednika Trumpa, koje je obilježeno nepredvidljivošću i hirovitošću, mislim da su Ukrajinci u pravu ako ne shvaćaju previše ozbiljno to obećanje", rekao je.

Problem vidi i u redoslijedu eventualnih ustupaka.

"Jer najprije bi oni trebali pristati na teritorijalne koncesije, a kasnije će se odlučivati o njihovom članstvu u NATO. Pritome, sve članice NATO saveza imaju pravo veta."

Kovačević je upozorio i na mogućnost da Washington neizravno spriječi ukrajinsko članstvo.

"Amerikanci se ispod žita mogu s nekim dogovoriti koji će uložiti veto", ustvrdio je.

Prema njegovoj ocjeni, pregovaračke pozicije Moskve i Kijeva trenutačno su nepomirljive. Zelenski odbacuje teritorijalne ustupke, dok Putin ne odustaje od ruskih teritorijalnih zahtjeva.

"Trenutna pozicija, kako su je deklarirali predsjednici i Ukrajine i Rusije, je potpuno nepomirljiva i na tim pretpostavkama nije moguće postići napredak."

Podsjetio je da je Zelenski odbacio teritorijalne koncesije, a time, prema njegovu tumačenju, i Trumpovu ponudu. S druge strane, Putin je u razgovorima sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom poručio da ni Rusija nije spremna na teritorijalne ustupke.

"To znači da Rusija ne odustaje od namjere da u potpunosti okupira i one dijelove Donbasa koji još nisu pod ruskom kontrolom i dijelove Luhanske i Zaporiške oblasti", rekao je Kovačević.

Ako obje strane ostanu pri svojim pozicijama, upozorava, napredak u pregovorima neće biti moguć, a rješenje će se tražiti na bojištu, što bi značilo neuspjeh Trumpovih mirovnih napora.

Istodobno, smatra da Putin ne želi da ga Trump doživljava kao prepreku postizanju sporazuma.

"Zasad, Trump i Putin imaju zajedničku pretpostavku o tome da je Europa glavni krivac za to što pregovori još nisu postignuti, što rezultat nije još postignut", rekao je Kovačević.

Upravo takvo stajalište, dodao je, dodatno povećava europsku nervozu uoči sastanka u Kini, gdje bi se moglo razgovarati o sudbini Europe.

"Europa se ne može dogovoriti o polaznim pozicijama"

Na pitanje kako uopće doći do mirovnog sporazuma kada su pozicije Rusije i Ukrajine toliko udaljene, Kovačević je istaknuo da se Europa, a osobito takozvana koalicija voljnih, suprotstavila prihvaćanju Trumpovih mirovnih prijedloga.

Ukrajina se, kaže, pritom u potpunosti oslanja na europske države koje kupuju američko oružje i dostavljaju ga Kijevu te financiraju ukrajinske proračunske potrebe.

Međutim, smatra da Europa ne nastupa kao jedinstven međunarodni akter.

"Europa nije kompaktan subjekt međunarodnih odnosa i Europa se pokazuje kao nevjerodostojan partner u međunarodnim odnosima", ocijenio je.

Kao primjer naveo je Finsku i Norvešku, države koje smatra posebno izloženima mogućnosti izravnog sukoba s Rusijom. Prema njegovim riječima, obje su spremne razgovarati s Moskvom kako bi smanjile opasnost od vojnog sukoba, ali je Finska, kao članica Europske unije, zbog takvog pristupa naišla na žestoko protivljenje EU-a.

Kovačević je izdvojio i austrijski prijedlog pripremljen za Europsko vijeće, koji obuhvaća četiri područja: sigurnosno, političko, humanitarno i ekonomsko.

U političkom dijelu Austrija predlaže organiziranje međunarodne konferencije po uzoru na mirovni proces za bivšu Jugoslaviju, koji je na koncu doveo do Daytonskog sporazuma.

Austrijanci također predlažu korištenje zamrznute ruske imovine u europskim institucijama za financiranje obnove Ukrajine.

Međutim, prema Kovačevićevim riječima, Belgija se protivi korištenju te imovine, dok baltičke države smatraju da prijedlog u cjelini nije prihvatljiv. Posebno upozoravaju da sigurnosna jamstva ponuđena u okviru Organizacije za europsku sigurnost i suradnju nisu dostatna za Ukrajinu.

"Europa se ne može dogovoriti o polaznim pozicijama", zaključio je.

Posebno problematičnim smatra to što se europske države ne mogu usuglasiti ni oko osobe koja bi ih predstavljala u mirovnim pregovorima, čak ni nakon što je prihvaćen zahtjev da Europa bude uključena u proces u kojem su dosad sudjelovale Sjedinjene Države, Rusija i Ukrajina.

"To nije samo tehničko pitanje, to je pokazatelj apsolutnog nepovjerenja zemalja članica u središnja tijela Europske unije", rekao je.

Prema njegovu mišljenju, logično bi bilo da europska pregovaračica bude visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, no pojedine članice tome se protive.

"To joj je posao, zato prima plaću", rekao je Kovačević.

Ne postoji suglasnost ni oko mogućnosti da Uniju predstavlja predsjednik Europskog vijeća António Costa.

Kovačević se pritom prisjetio poznate primjedbe Henryja Kissingera o tome kome se uopće treba obratiti kada se želi saznati zajedničko europsko stajalište.

"Takvog telefonskog broja, nažalost, nema", rekao je.

"I kad im se izađe u susret i kad je prihvaćen njihov zahtjev, očito ne mogu dogovoriti ni polaznu poziciju niti osobu koja će ih predstavljati", dodao je.

"Trump pokušava pronaći časni uzmak iz krize koju je sam izazvao"

U drugom dijelu razgovora tema je bio američki rat protiv Irana i mogućnost postizanja novog dogovora između Washingtona i Teherana.

Kovačević smatra da američka administracija pokušava pronaći naknadno opravdanje za rat koji, prema njegovu mišljenju, nije bio uvjetovan američkim sigurnosnim interesima.

"Ja mislim da svjedočimo paničnim pokušajima američke administracije, prvo da izmisli naknadno opravdanje za taj rat koji, što se tiče američke nacionalne sigurnosti, ne postoji", rekao je.

Odgovornost za početak sukoba pripisuje političkim odlukama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i američkog predsjednika.

"To je bila želja izraelskog premijera Netanyahua, kojoj je predsjednik Trump nepromišljeno izašao u susret", ustvrdio je.

Upozorio je da se sukob nastavlja i da Sjedinjene Države nisu uspjele osigurati nesmetan promet Hormuškim tjesnacem. Istodobno je otvoreno i pitanje sigurnosti plovidbe kroz Bab el-Mandeb, prolaz između Arapskog poluotoka i Afrike.

Govoreći o Jemenu, Kovačević je upozorio na sukob frakcija koje podupiru Saudijska Arabija i Iran te na mogućnost da Huti ostvare kontrolu nad tim strateški važnim prolazom.

Takav razvoj događaja, smatra, dodatno bi ugrozio plovidbu Crvenim morem i Sueskim kanalom, a time i promet energenata.

Komentirao je i Trumpovu odluku da potpredsjednika JD Vancea ponovno zaduži za pregovore s Iranom.

Kovačević je podsjetio na prethodni dokument od 28 točaka koji je, prema njegovim riječima, Vance već usuglasio s iranskom stranom. Riječ je, kako ga je opisao, o pismu namjere, nakon čijeg su usuglašavanja Amerikanci i Izraelci počeli razmatrati mogućnost fizičke eliminacije iranskih pregovarača.

"Tko će im nakon toga vjerovati?", upitao je.

Ustvrdio je i da američka strana nije provela odredbe dogovora, dok je Iran na poteze koje smatra njegovim kršenjem odgovarao vojnim akcijama protiv američkih ciljeva.

"Situacija je krajnje nestabilna i jedna od točaka dnevnog reda ovog samita trojice lidera svjetskih velesila jest rat u Iranu", rekao je.

Dodao je da Kina ima interes za ponovnu dostupnost iranskih energenata.

"Mislim da je predsjednik Trump zainteresiran za časni uzmak iz te krize koja je posljedica isključivo njegove nepromišljenosti", ocijenio je Kovačević.

Iranski napad na radar u Bahreinu i američka blokada iranskih luka

Tijekom razgovora Hanan Nanić upozorila je i na iranske tvrdnje da su njihove snage prethodnog dana napale američki radar u Bahreinu, istaknuvši da se vojni sukob nastavlja i da nisu prestali ni svi američki napadi.

Kovačević je odgovorio da je iranski napad na radare, prema njegovu tumačenju, bio motiviran američkim kršenjem iranskog zračnog prostora.

"Očito obje strane krše odredbe tog provizornog sporazuma, ne znam kako bih ga nazvao, ali je više nego očito da američka strana, unatoč tome što je potpisala to pismo namjere, nije imala nikakvu namjeru provesti taj sporazum", ustvrdio je.

Posebno je kritizirao američki pristup slobodi plovidbe Hormuškim tjesnacem.

"Američki pristup, ili Trumpov pristup, se svodi na to da prolaz svim brodovima kroz taj tjesnac mora biti slobodan, osim iranskim, jer će Amerikanci provoditi blokadu iranskih luka", rekao je.

"Pa zašto bi Iran pristao na takvo rješenje?", upitao je Kovačević.

Na opasku Hanan Nanić da se takvim pristupom stvaraju različita pravila za različite aktere, Kovačević je odgovorio da je riječ o jednostranom američkom nametanju uvjeta.

"To su pravila koja predsjednik Trump jednostrano nameće, ne pitajući one na koja se ta pravila odnose jesu li suglasni s takvim pravilima", poručio je.

Hormuz nije jedini problem: "To je pitanje stabilnosti Bliskog istoka"

Na pitanje Hanan Nanić svodi li se američko-iranski sukob u javnosti previše na blokadu Hormuškog tjesnaca, čime se zanemaruje širi politički i sigurnosni kontekst rata, Kovačević je odgovorio potvrdno.

"Slažem se s time. To je problem stabilnosti Bliskog istoka", rekao je.

Podsjetio je na Abrahamske sporazume iz prvog Trumpova mandata, kojima su pojedine arapske države normalizirale odnose s Izraelom i otvorile prostor za gospodarsku, političku i sigurnosnu suradnju.

Prema Kovačeviću, cilj tih sporazuma bio je prevladavanje međusobnog nepovjerenja i uspostavljanje novih odnosa između Izraela i zaljevskih država.

Međutim, temeljni problem vidi u izostanku palestinskog pitanja.

"Ali ono što je bilo vidljivo u tim Abrahamskim sporazumima, to je izostanak bilo kakvog spominjanja Palestinaca", istaknuo je.

Takav pristup, smatra, izazvao je nezadovoljstvo među Palestincima i političkim snagama koje ih podržavaju, ali i povećao pritisak na arapske režime koji su sudjelovali u normalizaciji odnosa s Izraelom.

Prema njegovoj ocjeni, te su se države našle pod pritiskom jer ih se moglo optužiti da su izdale Palestince.

Kovačević se osvrnuo i na Hamasov teroristički napad u listopadu 2023. godine, koji je izričito osudio kao neprihvatljiv, ali je istodobno ustvrdio da ga treba promatrati i u kontekstu dugogodišnjeg zanemarivanja palestinskog pitanja.

Prema njegovu tumačenju, napad je bio i svojevrsna reakcija na pokušaje uspostavljanja novog regionalnog poretka u kojem se nije rješavao položaj Palestinaca.

Kao ključni izvor nestabilnosti na Bliskom istoku izdvojio je neriješen status palestinskih izbjeglica, upozorivši da je taj problem u Abrahamskim sporazumima i zamišljenom razvoju regionalnih odnosa bio potpuno zanemaren.

Time je, prema njegovoj analizi, američko-iranski rat samo jedan dio mnogo šire krize bliskoistočne sigurnosti, čije uzroke nije moguće svesti na kontrolu pomorskih prolaza i trgovinu energentima.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama