Uz problem da svake godine oko 900 djece ne uspije upisati vrtić u Zagrebu, ove godine u statistiku upadaju i djeca roditelja odgojitelja kojima je ukinuta mjera. No, od 5380 korisnika, do rujna ove godine očekuje se da će pola njih napuniti 7 godina i krenuti u školu. Iz Udruga poručuju da je ovo svakako gradski problem, ali i državni, a iz grada kažu da kada se projekti završe, novi će vrtići imati 1400 dodatnih mjesta. Prošle godine zahtjeva za upise je bilo 9 i pol tisuća, od čega gotovo 8 tisuća pravovaljanih.
Na igralištima zagrebačkih vrtića možda ima mjesta za igru, ali za upis sve djece koja bi ih htjela pohađati nema. Gužva će biti još i veća 1. travnja kad krenu upisi i prijave se mališani roditelja odgojitelja.
“Bit će kaos. Mi smo na to upozoravali. Ukidanjem ove mjere nastat će još veći kaos s djecom roditelja odgojitelja. Što se tiče pravnog djela idemo dalje na sud i tu će se postaviti pitanje obećanja izgradnje vrtića”, kaže Ana Marija Berbić, predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja.
Neće biti baš toliko alarmantno, kontriraju iz Udruge Sidro. Ali, ističu – sustavni, paradoksalni problem niskog nataliteta i malog broja vrtića postoji.
“Polovica te djece će početkom školske godine napuniti sedam godina i nisu djeca rane predškolske dobi. Mi zapravo i ne očekujemo strašno velik pritisak iz te mjere, no bit će nešto korisnika koji će se pojaviti”, rekla je Katarina Turković Gulin.
Gradonačelnik pak, kao i njegova zamjenica, nedavno poručuje – na projektima izgradnje novih vrtića radi se punom parom.
“Trenutno gradimo 3 vrtića, iz EU sredstava odobreno ih je 16. Odobreno nam je nažalost u prosjeku samo 25% financiranja. Grad je razmišljao o nekom priprivremenom prostoru. Na razini mjesnih odbora to ne ide lako jer se vijećnici gradskih odbora bune”, kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
No, i taj najbrži tempo, ne znači ništa ako dijete treba smjestiti u vrtić, a mjesta nema. Pročelnik ureda kaže da i za to imaju rješenje.
“Ove godine, doista će biti izazov, ali napravili smo set od 8 različitih mjera. Grad Zagreb od prošle godine gleda zamjenske prostore zbog iznimno visokih pedagoških standarda. Govorimo o Sesvetama, Sopnica, Novi Retkovec, to su neki od mjesnih odbora koji se uzimaju u obzir”, rekao je pročelnik Luka Juroš.
Ministar socijalne politike Marin Piletić kaže: “Mi smo tijekom mandata gradili, u mjere lokalnih vlasti se ne miješamo”.
“To morate pitati onoga tko je to donio. Ova Vlada dala si je obvezu da će sufinancirati nove dječje vrtiće. U mandatu Vlade je izgrađeno više od 500 vrtića i smatram da je to jedna od najboljih demografskih mjera”, naveo je ministar.
Najjasniji, kao i uvijek, bili su građani. Posebno bake.
“Ako će izgraditi vrtiće, opet će ih biti premalo. To kaj će oni napraviti par vrtića nije rješenje. U današnje vrijeme bez baka servisa ne ide”, rekla je Melita.
“Jako puno djece od prijatelja je ostalo neupisano. Čak ni ako imaju starijeg brata ili sestru u vrtiću. I privatni vrtići su puni, tete čuvalice su digle cijenu”, rekla je s druge strane Maša.
Svoje mišljenje podijelili su i oni s vrtićkim iskustvima iz Švedske, ali i ostatka EU-a.
“U svakom kvartu ima par vrtića i lako se dobije mjesto. Neki su više popularni, ali općenito čovjek dođe na svoje i nema problema”, rekla je Nina dok je Pavao rekao: “Nema puno vrtića u Zagrebu. To je očito kad uspoređujem primjerice Zagreb s Lisabonom, Parizom ili čak s Berlinom. Tko će to organizirati? Ima li političke volje? Ne znam”.
“Sretno svima s upisima u vrtiće!”, viče jedan tata i odlazi na tramvaj.
Malena zemlja, niske stope nataliteta, a nikako urediti ju. Barem za one koji tek upoznaju svijet – najmlađi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!