Lalovac: Opet bih prihvatio biti Milanovićev ministar i ne bi mi smetao Domovinski pokret u Vladi

Bivši ministar financija Boris Lalovac i nositelj liste koalicije Rijeke pravde u drugoj izbornoj jedinici, gostovao je u Točki na tjedan N1 televizije i u intervjuu tjedna s Natašom božić komentirao skorašnje parlamentarne izbore, kao i sve što se trenutno veže uz njih.

Građani će na birališta 17. travnja, drugi put u hrvatskoj povijesti usred tjedna, za što je zaslužan predsjednik Zoran Milanović, koji se 15. ožujka uključio u predizbornu utrku, iako “u sjeni” zbog ustavnih problema. I, već je najavio da za Lalovca ima posebnu ulogu.

Pobjede li Rijeke pravde, vi ste ministar financija? Kad ste to dogovorili?

“Nismo ništa dogovarali, to je njegov izbor. Tako je bilo i kad sam dolazio 2012. u Vladu. Ovaj put nismo razgovarali, ali to nije bitno. S njima sam izvrsno surađivao, ali nismo išli na ručkove, samo smo razgovarali o projektima. Kad smo radili porezne izmjene, donio sam mu prezentaciju kako to napraviti. Sve što sam radio, dolazio sam mu s brojevima. Imali smo odlične poslovne odnose i vrlo konkretne. On bi me poslušao, porazgovarali bismo i to je to. Spreman sam s njim surađivati jer kad nešto kaže, to je tako. I kad mislite da vas ne sluša, on sluša. Sve što smo praktični radili, ostvarili smo. Imam i ovaj put neke prijedloge za poboljšanje standarda.”

Može li se tako sastaviti vlada? Milanović ima neke ideje koje bi ljude postavio, ali nije s njima razgovarao. Rekao je da će sastaviti ideološki neutralnu vladu. Bi li vam smetalo da je Mislav Kolakušić ministar pravosuđa, Mario Radić ministar financija ili Miro Bulj ministar unutarnjih poslova?

“Ne bi. Znate zašto? Jer jako cijenim gospodina Radića, koji dolazi iz privatnog sektora pa se s njim možda mogu bolje razumjeti nego s političarima općeg tipa. Mislim da je gospodin Habijan dobar, ali bez iskustva u gospodarstvu, teže komunicira. Kad bi sutra došao ministar Primorac ili Marić, vrlo brzo bismo se razumjeli.”

Je li šansa za tu vladu propala jer Možemo ne želi koaliciju ako su desne stranke u njoj?

“Svi danas nešto obećavaju pa za tjedan dana mijenjaju priču. Imamo jako puno posla i mislim da ovom društvu trebaju ljudi koji vrlo brzo mogu početi raditi. Nova vlada neće imati sto dana, mora odmah krenuti. Dolazi turistička sezona, rebalans proračuna i ni ne znamo postoji li novac koji je Plenković obećao u javnom sektoru.”

Postoji mogućnost da proračun nema novca za povećanja plaća?

“Da, u proračunu nije bilo govora o tome pa će u šestom ili sedmom mjesecu trebati napraviti rebalans. Oni misle da će se rupe popuniti turističkom sezonu. Zato, treba odmah početi raditi.”

Kako gledate na rast plaća u javnom sektoru? Činjenica je da je vladao nerad. Vi biste to smanjili?

“Ne. To je u redu, ali ako nemate, s druge strane, nikakav učinak… Treba smanjiti liste čekanja kod sudaca, a mislim na obične predmete. Nedavno je bio štrajk sudaca i nemamo pojma koliki su zaostaci. S većim plaćama su veći zaostaci, to je neozbiljno. Nama je problem što građani nisu zadovoljni s javnom upravom. U privatnom sektoru postoje mjerljivi standardi za povećanje plaća. Kaskamo u raznim stvarima… Ljudi moji, ne možete dobiti nagradu, a da ne ispunite očekivanja. Zato, želim vrlo mjerljive standarde i želim za šest mjeseci vidjeti kako ih ispune.”

Ima li novca za plaće u javnom sektoru i je li to održivo?

“Nije to problem, kaskamo strašno. Međutim, ovdje se govori samo o povećanjima, ali ne i efikasnosti, podizadnju standarda, produktivnosti… Moraš dati nešto zauzvrat za te plaće. I što će se dogoditi? Rast plaća u javnom sektoru morat će pratiti privatni. Nemojmo zaboraviti da je javni sektor zaštićeniji od privatnog. Nemojmo raditi rascjep u društvu. Slažem se da ide rast povišica, ali ne jednima. I sad što, ako ni poreznim izmjenama ne radite uslugu privatnom, stvarate jaz.”

Na koji način biste premostili taj jaz?

“Kroz dizanje neoporezivog odbitka, ali prostora više nema puno. Kompanije plaćaju 18 posto poreza na dobit, ali vidite u nekim kompanijama da je dobit osjetno veći od plaća. Zato, ako bi neke kompanije podizale plaće, smanjio bi im se porez na dobit, što je dobar stimulans. Mi smo računali da je porezom na dobit prikupljeno 2,4 milijarde eura u proračunu, a mi kažemo da se milijarde država može odreći. To neka se da u plaće i one bi rasle oko 20 posto. Željeli bismo testirati jedan od tih modela. Hrvatska bruto satnica je oko 14 eura, u Sloveniji 25. Kad ćemo ih stići? Oni su 2015. bili na 15 eura bruto satnice. Pokušavam reći da postoji ogromni jaz čak i za Sloveniju. Svjetska banka nas upozorava na nisku produktivnost.”

Sami ste rekli, izvorni rast plaća ne može proizlaziti samo iz poreznih reformi. Turizam je naša najjača grana i o njoj dosta ovisimo. Namjeravate raditi neke porezne reforme? Na koji način biste domaće oporezivali manje nego strane?

“Turizam nam je, nažalost, počeo štetiti. To je priznao i HDZ. Jer, lokalni čelnici dobili su mogućnost odlučivati što će izgraditi na svom području. Strancima je prodano 25.000 nekretnina iako tu neće živjeti. U njih stane oko 80.000 građana. Kome te nekretnine služe? U posljednjih deset godina stranci su kupili 77.000 nekretnina. Nema vode, HEP-ovo brojilo se ne vrte i doprinosa društvu nema. Što ljudi koji su prodali te nekretnine rade? Kupuju stanove u Zagrebu i dižu rente. Turizam i svi koji su unijeli novac posljednjih godina, doveli su do raslojavanja društva. Porez na nekretnine je rješenje. Imamo 600.000 praznih stanova.”

Slavko Linić je želio uvesti taj porez pa nije smio.

“Da, HNS nije dao, otvoreno to kažem. Moramo se zapitati što će nam tolike prazne nekretnine. Na prvu nekretninu, drugu ili vikendicu nema oporezivanja, to se nikad nije ni govorilo.”

Na koji način bi se napravile porezne promjene za turizam?

“Po meni je prva baza podataka što ima Porezna uprava. Tko je tu došao, koji su to stranci, žive li tu… Druga stvar, odmah bismo nastavili suradnju sa Svjetskom bankom jer ona ima model za Hrvatsku. Svaka nekretnina koja bude u funkciji društva, neće biti oporezivana.”

U programu imate da bi se na drugačiji način oporezivale razne nekretnine.

“Da, jer ako netko živi u njima, onda je to obiteljski i u funkciji je društva, to ne bismo oporezivali, ali one koje su kupili stranci i ne žive u njima, da. Pa nama su veleposlanici iz EU-a poručili da uvedemo porez na nekretnine jer su njihovi ljudi pobjegli s novcem u Hrvatsku i kupili nekretnine, ne troše kod njih, što nije produktivno. Možemo reći da nitko neće biti oštećen, ali društveni učinci bit će višestruko bolji. Također, ukinuli bismo porez na promet kod prve nekretnine.”

Za mlade 15.000 stanova, besplatni vrtići, doplatak za djecu… Ako režete poreze, otkud novac za to sve?

“Nije to rezanje, to je stimulativno. Nema efekta da milijarda manje u proračunu za plaće može utjecati. Dugoročno, to bi donijelo više novca jer bi se trošio. Stvorena je ideja jer morate vidjeti kako tu nekretninu omogućiti priuštivom narodu. Naravno, modeli neće doći preko noći jer se treba raditi u partnerstvu s gradovima. Brojne zemlje imaju slične probleme, ali činjenica je da se moramo početi time baviti. Ne možemo dopustiti da kapital koji nam dođe preko noći učini ovakav nered. Apsurd je da smo postali skupi sami sebi pa su došli stranci. Da oni tu dođu živjeti i doprinose društvu, super.”

Od inflacije ne možemo pobjeći. Na koji način nju suzbiti?

“Uvođenjem poreza na ekstraprofit. Govorili su da je stigla zbog energenata, a onda vidimo dvije afere s trgovinom plina, gdje se kupio za đabalesku. Znači, to nije razlog. Onda izađe HNB i kaže da su marže stvorile inflaciju. Onda govorimo o turizmu… Ne mogu dobiti podatke ako ih HNB ne daje, zato ne znam točno što se događa. Jeste li čuli guvernera, prvo je rekao da ljudi idu kupovati gdje im je jeftinije, a sad je rekao da prestanemo kupovati. Uveli bismo porez na ekstraprofit. Iz Hrvatske ide 1,3 milijardi eura dividende van, što se dogodilo prvi put u povijesti. Bogami se jako dobro izvukao novac. Strancima je jeftinije doći tu i ići s visokim maržama jer je porez na dobit niži nego drugdje. Postupaju s profitnom logikom, ali država tu mora reagirati i uvesti veće poreze.”

Na koji način mislite postići sve obećano? Od vrtića, doplatka, mirovina…

“Vezano za mirovine, 750 eura izgleda kao da je puno. To je 750 milijuna eura godišnje, u prvoj godini. Također, rad na crno… Previše ljudi dobiva plaću na crno. Inspekcija rada mora se angažirati. Ne može se to raditi. I što se dobije? Umirovljenici nakon 40 godina rada imaju 450 eura mjesečno, zato što su primali novac na ruke. Ljudi moji, u 2024. više nema isplata na crno! Morate platiti doprinose.”

Kad govorimo o borbi protiv korupcije, biste li bili spremni uvesti zakone o porijeklu imovine?

“Apsolutno, da. Kao ministar sam otišao u Njemačku kod ministra financija i molio sam ga da mi pokuša pomoći oko utvrđivanja porijekla imovine. Onda sam otišao u SAD i razgovarao sam s prvim čovjekom porezne uprave da nam pomogne. Naši ljudi su bili tamo na edukaciji i imali su pozitivne učinke, ali kasnije je završilo kako jest, vidjeli ste.”

Mislite na Porezni USKOK?

“Tako je.”

Da je opstao, bili neke od afera bile spriječene?

“Ne bi se dogodilo da je netko imao more nekretnina, niti bi se dogodilo da umirovljenik ima tolike milijune na računu.”

Škugor?

“Da. Zato želimo vratiti Porezni USKOK i dati mu potpunu neovisnost. I za EPPO, apsolutna podrška. Nemamo se što skrivati. Sad ne znamo tko je kupovao nekretnine po Dalmaciji. Nemoguće da pada broj ljudi, a raste cijena nekretnina. Ili netko pere novac ili, s druge strane, morate živjeti.”

Budu li partneri u nekoj budućoj koalicijskoj vladi uvjetovali da premijer ne bude Zoran Milanović, biste li prihvatili biti mandatar?

“Ne bih. Volim brojeve i zahvalio bih se. Ali, svakoj vladi bih pomogao, bio to Domovinski pokret ili Most.”

Kako gledate na mantru HDZ-a o tome da je Milanovićeva vlada bila najgora?

“To je čovjek koji ne razumije gdje živi. Što je bilo 2015.? Imali smo ogromnu fiskalnu krizu, ne samo tu nego i Europskoj uniji. Bili su neredi, euro je padao, kamate su bile šest do sedam posto. Hrvatska je u tim uvjetima imala deset eura bruto satnicu, kao Češka i Slovačka. Kad je završio proces ogromne krize i dolazi Plenković, a bruto stiže do 14, Česi i Slovaci na 18. Slovenci su na 25, a bili su na 15. Ovo što mi obećajemo je samo da bismo stigli Sloveniju. Tako nešto možemo postići samo ako damo sve od sebe. I to želimo stići Slovence danas, oni će dok to dosegnemo otići dalje.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.