Dio saborske oporbe u srijedu navečer izrazio je bojazan da će zakon o civilnim ratnim stradalnicima Domovinskog rata donijeti prava i suradnicima agresora, što su vladajući ocijenili politizacijom i  poručili da su zakonom obuhvatili samo nevine civilne žrtve rata. 

Višesatna saborska rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata protegnula se do iza ponoći, a najviše polemike izazvalo je pitanje izostanka registra agresora te posljednična mogućnost da suradnici neprijateljskih formacija steknu prava civilnih ratnih stradalnika.

Na izostanak registra upozorio je Mostov zastupnik Miro Bulj, a Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta izrazio je sumnju da se ovaj zakon donosi zbog koalicije HDZ-a sa SDSS-om. “Nemate popis istočne Slavonije, ni vojnika ni milicajaca, a kamoli civila koji su prokazivali naše ljude koji su zbog njih završili na Ovčari”, upozorio je Mlinarić.

Ministar  hrvatskih branitelja Tomo Medved ustvrdio je da je riječ o iskrivljenim tezama  koje su se pojavile u hrvatskom javnom prostoru i kojima se  pokušava usmjeriti pažnje na pitanja koja nisu meritum zakona. “Ovaj zakon se odnosi isključivo na civilne nevine žrtve rata”, poručio je. Opovrgnuo je da tijela RH ne posjeduju evidenciju o osobama koje su vršile agresiju. Eventualne zlouporabe, kazao je Medved, spriječit će se svim raspoloživim resursima i podacima institucija RH,  a važnu ulogu u tome odigrat će i Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

No, Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) ustvrdio je da će ovaj zakon omogućiti i onima koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku da se kroz njega provuku. “Simptomatično je da je i Srpsko narodno vijeće dalo suglasnost za ovakav zakon”, rekao je Pavliček izrazivši bojazan da hrvatske institucije nemaju popis svih osoba koje su sudjelovale u agresiji i u paravojnim postrojbama. Istaknuvši kako tu leži najveći problem i njihova bojazan, naveo je da su  Hrvatski suverenisti dali deset amandmana kako bi se onemogućilo neprijateljima ove države da ostvare prava.

Suverenisti traže da evidencija civilnih ratnih stradalnika bude javno dostupna, a njihov Željko Sačić upozorio je da je u pitanju 26.000 potencijalnih korisnika prava, a ne 2500, kako tvrdi ministar Medved.

Josip Đakić (Klub HDZ-a) poručio je da predloženi zakon predstavlja “vraćanje duga civilnim ratnim stradalnicima”. Dodao je i kako mu je žao što su neki zastupnici iskrivljavali meritum zakona i politizirali ga u medijima iako je jasno da su u njega ugrađeni sigurnosni mehanizmi i određena procedura postizanja prava.

Zastupnice iz Kluba zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gabulin i Sandra Benčić pozdravile su predloženi zakon, ali i upozorile na moguću diskriminaciju s obzirom na etničku pripadnost civilnih ratnih stradalnika. Benčić je istaknula da bi prava trebale dobiti i civilne žrtve zločina koje je počinila hrvatska strana.

Vesna Nađ (Klub SDP-a) prozvala je pak vladajuće da su kao “šprancu” prepisali SDP-ov zakon koji je napisalo Ministarstvo branitelja Predraga Matića, a koji je povučen pred zahtjevima “šatoraša” u Savskoj 66.

“Što tada nije bilo dozvoljeno Fredu Matiću, sada je dozvoljeno Tomi Medvedu. Tada ste nas optuživali da želimo izjednačiti žrtvu i agresora, no očito je da danas neće biti šatora”, rekla je Nađ. Vladajući HDZ prozvala je i da ovaj zakon, koji će proračun u iduće tri godine stajati 108 milijuna kuna, donose zbog pritiska koalicijskog partnera SDSS-a.

“Drago nam je da je Vlada prihvatila smjer koji im je SDP-ova vlada pokazala u reguliranju prava civilnih stradalnika”, rekla je Nađ te poručila da će SDP podržati predloženi zakon.

Na njezino je izlaganje oštro reagirao ministar Medved odbacivši “svaku insinuaciju da je predloženi zakon na tragu SDP-ove ideje”, koju je nazvao “frazama i obmanama”.

Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) simptomatičnim je ocijenio da se ovaj zakon donosi nakon lokalnih izbora, kao i činjenicu da u raspravi ne sudjeluju zastupnici SDSS-a. Njihovu su retoriku, ustvrdio je, preuzeli zastupnici iz lijevog političkog spektra koji žele docirati da “svi trebaju biti isti”. “Ne  mogu biti svi isti, ne mogu civilne udruge biti iste s onima koji su prokazivali naše ljude  u Vukovaru i Škabrnji. Za mene nisu isti i ne smiju proći kroz ovaj zakon”, poručio je.

Mlinarić je pripremio i 15 amandmana, a svi su, kaže, protiv toga da prava dobiju srpski civili koji su bili na okupiranom području.

“Ako ih prihvatite imate moju ruku”, poručio je.