Demograf Stjepan Šterc gostovao je u Novom danu i komentirao ponovni trend rasta iseljavanja iz Hrvatske.
Prošla godina bila je prva u posljednjih 15 godina u kojoj je, prema službenim statistikama, broj ljudi koji su došli živjeti u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili.
Razlika je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim krajem lipnja, bila značajna – u Hrvatsku su se doselile 57.972 osobe, a iz nje se iselilo njih 46.287.
Međutim, analiza detaljnih podataka o migracijama, koje je DZS objavio nedavno, pokazuje da je pozitivan migracijski saldo prije svega posljedica zbjega ukrajinskih državljana pred ruskom agresijom, a da iseljavanje hrvatskih građana nije stalo, dapače: broj hrvatskih državljana koji su se u 2022. odselili iz Hrvatske za 26 posto je veći nego prethodne, 2021. godine, te se trend iseljavanja vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine, piše Jutarnji list.
Zašto se opet pojavio trend iseljavanja?
“To je samo potvrda trenda koji je postavljen u predpandemijskom razdoblju. U pandemiji je to zaustavljeno i bilo je logično da će se smanjiti i useljavanje i iseljavanje, a kada je pandemija nestala trend se nastavio. Temeljni uzroci se u našem društvu nisu promijenili i na osnovu projekcija se dalo zaključiti da je ovo nastanak procesa koji se intenzivirao prije pandemije”, rekao je demograf Stjepan Šterc za N1.
Uvozna radna snaga
“Radna snaga iz Azije i prisilni imigranti iz Ukrajine čine tri četvrtine useljenika. Prije tri godine je po statističkim podacima počeo proces supstitucije stanovnika. Otprilike koliko stanovništva iseljava, toliko je i useljavalo, a 2022. godine je taj broj bio još i veći. Tu se poklopilo ono što je posljedica iseljavanja i ukupnog starenja stanovništva, a to je nedostatak radne snage u ključnim djelatnostima u Hrvatskoj. Naravno, onda se pojavila potreba dohvata radne snage. Uvozna radna snaga ne utječe na revitalizaciju stanovništva u Hrvatskoj”, kaže Šterc.
Dodaje da dio te radne snage nakon nekog vremena napušta Hrvatsku i odlazi u razvijenije zemlje.
“Obzirom da se radi o neselektivnoj migraciji, ti ljudi se vrlo teško uklapaju u naš način života i tu je izuzetno bitno postaviti migracijsku strategiju koja će uključiti migrante u naš način života. To ne znači asimilacija, već obostrani interes i definiranje socijalnih zakonitosti prema kojima to stanovništvo ne bi trebalo biti izolirano, već potaknuto da prihvate ovu zemlju kao svoju novu domovinu”, istaknuo je demograf.
“”Studije u Njemačkoj su potvrdile da je zarada velikih korporacija od uvezene radne snage manja nego što je potrošnja iz državnog proračuna za socijalnu adaptaciju useljenika. Nemojmo zaboraviti da se ti procesi događaju u cijeloj Europi i to treba postati ključna problematika Hrvatske i Europe, jer model dohvata radne snage kroz prisilnu i neselektivnu migraciju neće riješiti problem radne snage u Europi. Na osnovu znanstvenih zakonitosti i elementarne logike treba usmjeravati te procese. Mogli bismo imati društveni nered u Europi – imamo slike europskih gradova i država gdje su strani radnici gotovo izolirani od društava gdje dolaze”, dodao je.
“”Politika današnjice su obećanja. Mora se definitivno shvatiti da demografska i migracijska problematika moraju biti temeljna problematika, jer će s ovako negativnim demografskim trendovima biti ugroženi svi temeljni sustavi u državi i razvoj. Predložio bih izraelski model, koji ima imigracijski ured koji je ključan ured u njihovoj vladi i nadređen je ostalim resorima”, kaže Šterc.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!