Puhovski o otpadu: Ako je SOA dala informacije policiji i DORH-u, svoj posao je obavila

Govoreći o obljetnici odluke Hrvatskog sabora od 8. listopada 1991., tvrdi da je riječ o važnom datumu za hrvatsku državnost, ali i upozorio na različita tumačenja događaja iz tog razdoblja.

"Prije svega, to je pitanje samorazumijevanja. Kako ja sebe, kako mi sebe razumijemo. U trenutku kad je 30. svibnja Dan državnosti, onda se država tumači kao nešto što je nastalo na demokratskim izborima. I prvi put u povijesti datum Dana državnosti nije vezan uz osvajanja, međunarodne odluke, mir i tako dalje, nego uz unutrašnju odluku. Prvi put u povijesti imamo pluralističke parlamentarne izbore. I to je, ja mislim, strašno značajno", rekao je Puhovski.

Pritom je kritizirao izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da je Domovinski rat temelj hrvatske države.

"Jandroković danas, nakon svega toga, kaže da je rat iz 90-ih temelj hrvatske države. Što je, naravno, besmislica, jer je država postojala prije. Naime, da država nije postojala prije, kao što on kaže, onda to ne bi mogao biti obrambeni rat. Da bi mogao biti obrambeni rat, morate imati nešto što ćete braniti", objasnio je.

"Pristojnije i civiliziranije nego danas"

Puhovski je pritom podsjetio da je odluka od 25. lipnja 1991. bila privremeno suspendirana te odbacio tvrdnje da su zastupnici SDP-a predvođeni Ivicom Račanom napustili Sabor prilikom donošenja odluke o neovisnosti.

Uspoređujući političku atmosferu iz 1991. s današnjom, ocijenio je da je parlamentarna komunikacija prije 35 godina bila pristojnija, unatoč ratnoj opasnosti.

"Paradoks je sljedeći: koliko god bila napeta situacija 1991., ja se toga sjećam, ona je bila doista pristojnija, civiliziranija od današnje atmosfere. Tad se zaista radilo o glavama. Kao što znate, rakete su letjele. Nije se bez vraga Sabor sastao u mišjoj rupi, doslovce to hotimično kažem, jer se radilo o preživljavanju tih ljudi koji su trebali donijeti važnu odluku", rekao je, podsjetivši da je sjednica održana u podrumu Inine zgrade.

Smatra da današnji Sabor sve slabije obavlja jednu od svojih najvažnijih zadaća, nadzor izvršne vlasti.

"Izvršna vlast kontrolira Sabor, a ne Sabor nju. Potpuno jasno", ustvrdio je Puhovski, objašnjavajući da premijer kao predsjednik vladajuće stranke ima presudan utjecaj na zastupnike koji bi trebali nadzirati njegov rad.

Prema njegovu mišljenju, problem nije vezan isključivo uz Plenkovića, nego uz način funkcioniranja parlamentarnog sustava.

"To je počelo sa Sanaderom, nastavili su Milanović i Plenković, to nije radila jedino Jadranka Kosor, da predsjednik Vlade nastupa u parlamentu s nekom vrstom prezira spram članova i članica parlamenta."

"Jandroković izgubio na korektnosti"

Kao primjer naveo je omalovažavajući način obraćanja zastupnicima, istaknuvši da je takva praksa postala posebno izražena za Plenkovićeva mandata.

"To je Milanović napravio pet puta, a to Plenković radi pet puta na svakoj sjednici."

Ipak, upozorio je da se u javnim reakcijama često primjenjuju različiti kriteriji. Smatra opravdanima kritike Plenkovićevih uvredljivih izraza, ali podsjeća da je i premijer bio izložen uvredama na koje nije bilo jednakih reakcija.

Najveću odgovornost za stanje u Saboru pripisuje izvršnoj vlasti i saborskom vodstvu, posebno Jandrokoviću, za kojeg smatra da sve češće napušta ulogu nepristranog predsjedavajućeg.

"On je u zadnjih godinu dana znatno izgubio na razini korektnosti u funkcioniranju predsjednika Sabora. Sve manje se barem pravi objektivnim, sve više ulazi u osobne sukobe."

Puhovski smatra da bi oporba trebala otvoriti pitanje Jandrokovićeva vođenja Sabora, umjesto da se usredotočuje na zahtjeve za smjenom Vlade koji nemaju izgleda za uspjeh.

Predložio je i promjenu saborskog Poslovnika kojom bi se omogućilo da potpredsjednici Sabora iz redova oporbe vode više od polovice sjednica na kojima predsjednik nije prisutan. Time bi se, smatra, barem djelomično uspostavila ravnoteža između vlasti i oporbe.

"Paradoks"

Govoreći o slučaju opasnog otpada u Gospiću i informacijama kojima je raspolagala Sigurnosno-obavještajna agencija, Puhovski je upozorio da se od SOA-e ne bi smjelo očekivati političko djelovanje.

"Sad se prvo traži od SOA-e da ide u javnost, što je već po sebi paradoks. Oni su u osnovi tajna služba. I neke stvari, naravno, trebaju ići u javnost, još više toga treba biti pod kontrolom, ali ne baš sve. Drugo, traži se od SOA-e da funkcionira politički, a to isto nije dobro."

Prema njegovu mišljenju, ključno je utvrditi je li SOA informacije o mogućim nezakonitim aktivnostima dostavila nadležnim institucijama.

"Ako su dali njima dvoma, ja mislim da su svoje obavili. Dalje je na njima. Ako nisu napravili to, onda nisu obavili svoju funkciju. I to je stvar koja se mora raščistiti", rekao je, misleći na policiju i državno odvjetništvo.

Predložio je osnivanje manjeg povjerenstva koje bi provjerilo kome su informacije dostavljene i jesu li nadležna tijela postupala po njima. Dodao je da bi u takvim slučajevima važnu ulogu mogli imati i Državni inspektorat te Carinska uprava.

Problem vidi i u odnosima predsjednika Republike i premijera, zbog kojih se, kako je upozorio, ne održavaju sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Unatoč političkim razlikama, imaju zajedničku odgovornost"

Puhovski se osvrnuo i na vanjsku politiku, posebno na izostanak predsjednika Milanovića sa skupa u Splitu na kojem je sudjelovao francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Upozorio je da predsjednik Republike i Vlada, unatoč političkim razlikama, imaju zajedničku odgovornost za oblikovanje vanjske politike.

Kritizirao je i Milanovićev odnos prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, smatrajući da bi njihov izravan susret bio koristan.

"Ja mislim zato što je tvrdoglav. Jer su ga sad oni, e sad ću ja vama pokazati, ne možete vi mene tjerati da radim ono što neću. A ja mislim da je to trebalo napraviti", rekao je Puhovski, objašnjavajući zašto, prema njegovu mišljenju, Milanović nije pozvao Zelenskog u službeni posjet.

Smatra da osobni kontakti državnika omogućuju razgovor i o pitanjima oko kojih postoje ozbiljna neslaganja. Kao primjer naveo je promjene u odnosu ukrajinskih vlasti prema povijesnoj odgovornosti za zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata, o čemu je govorio kao o pitanju na koje međunarodni partneri mogu utjecati.

Kada je riječ o izraelskoj politici, Puhovski je izrazio podršku Milanovićevu kritičnijem stavu.

"Ja sam potpuno na strani Milanovića kad je riječ o Izraelu. Mislim da treba biti puno oštriji prema Izraelu", izjavio je.

SDP u unutarnjim prijeporima

Ocijenio je da hrvatska Vlada uglavnom slijedi umjereniji pristup dijela Europske unije te kritizirao hrvatsko glasanje u Ujedinjenim narodima, kada se Hrvatska, prema njegovim riječima, našla među manjim brojem država koje su zauzele slične pozicije kao Njemačka, SAD i Austrija.

U nastavku razgovora Puhovski se osvrnuo na stanje u SDP-u, koji se suočava s unutarnjim prijeporima i pitanjem političkog identiteta.

Smatra da stranka previše pozornosti posvećuje slučaju europarlamentarke Romane Jerković, umjesto da se bavi vlastitim programom i političkim pozicioniranjem.

"Tu ima nešto što sigurno nije dobro s tim ponašanjem za ove dvije pozicije u Bruxellesu, to nije sporno. Ali da se to postavlja kao nosivi problem SDP-a danas, kad se SDP gubi, naprosto se gubi."

Prema njegovoj ocjeni, SDP se nalazi u situaciji u kojoj bi Možemo mogao preuzeti vodeću ulogu na lijevom dijelu političke scene.

"Došlo je do toga da se doista razmišlja o tome, to je bio dugotrajno vic, da im Možemo postane senior partner, dakle vodeća snaga, sa svim slabostima koje Možemo ima, ali oni barem stvaraju atmosferu lijevog alternativnog stava, barem recimo u svjetonazorskim pitanjima."

Ocijenio je da SDP, za razliku od Možemo, nije uspio jasno definirati vlastiti politički identitet.

"Njima najviše šteti pomisao da ništa ne rade"

Podsjetio je na pokušaje naglašavanja domoljublja i kritike inflacije, smatrajući da se SDP prečesto prilagođava pojedinim aktualnim temama bez dugoročnog programa.

"Njima najviše šteti pomisao da ništa ne rade. Oni su dugo vremena, treba i to reći, tri godine odlično funkcionirali s 20 posto u prosjeku, a da ništa nisu radili. I onda su se, izgleda, na to previše navikli."

Prema njegovu mišljenju, biračima više nije dovoljno da SDP bude protiv HDZ-a, nego očekuju jasnu političku alternativu.

"Sad je krenulo nizbrdo, jer sad ljudi kažu: dobro, okej, vi niste HDZ, vi ste protiv HDZ-a, po čemu ste vi drukčiji, recite nam. I ako ste drukčiji, dajte nekakav program, nekakvu okosnicu, nešto."

Na kraju je ponovio da SDP-ov problem nije samo u pojedinačnim aferama ili kadrovskim sukobima, nego u načinu na koji stranka doživljava vlastitu političku ulogu.

"Oni sebe doista ne razumiju kao oporbenu snagu. Oni sebe razumiju kao pričuvu koju će netko kad-tad, trener, pozvati da igra umjesto glavnih dečki, dakle da uđe u 60. minuti u utakmicu. Tako oni sebe doživljavaju, a to je, po mom sudu, falsificiranje parlamentarne logike."

Govoreći o zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, Puhovski je komentirao njegov nastup nakon štrajka radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a.

"I tu je Tomašević sad dobio velike poene zato što se ponaša, ja sam to javno rekao, kao neka vrsta zagrebačkog De Gaullea. On se onaj ponedjeljak pojavio, sa zastavom iza sebe i rekao: nije nitko pobijedio, to jest ja sam pobijedio, ali idemo dalje kao da je sve u redu", zaključio je Žarko Puhovski.