Za Uskrs smo potrošili čak 30 posto manje nego lani

Ekonomija 09. tra 201507:22 > 07:26
REUTERS/Heinz-Peter Bader

Ovogodišnji Uskrs nećemo pamtiti samo po olujnoj buri i hladnoći koja je prikladnija za Božić, nego i po štedljivosti.

Potrošnja za ovogodišnjih uskrsnih blagdana bila je 30 posto manja nego lani i iznosila je 1,546 milijardi kuna, pokazao je 21 milijun računa koje su trgovine, kafići i restorani proveli kroz fiskalne blagajne. Za prošlogodišnjih uskrsnih blagdana, koji su bili u drugoj sredini travnja, od Velikog četvrtka do Velike subote, potrošile su se pune dvije milijarde kuna! Prošlog se tjedna najviše kupovalo u četvrtak – 555 milijuna kuna – promet na Veliki petak bio je šest milijuna kuna niži nego u četvrtak, dok je u subotu kroz fiskalne veze provučeno 6,5 milijuna računa ukupne vrijednosti 442 milijuna kuna.

Lani je promet i u četvrtak i u petak bio iznad 700 milijuna kuna po danu, dok je u subotu potrošeno 540 milijuna kuna. Jedan od razloga za veću potrošnju u 2014. mogao bi biti i u tome što su lani Uskrs isti dan slavili katolički i pravoslavni vjernici, i to 20. travnja, a ne na početku mjeseca kao sada.

Prema procjenama turističke zajednice, u Hrvatskoj je za uskrsnih blagdana boravilo oko 70 tisuća turista, što je dobar broj, ali s manje noćenja nego lani. Dubrovnik se posebno pohvalio skokom od 75 posto, no ako su i došli, stranci su pažljivije trošili, baš kao i domaći građani.

U siječnju porastao promet u trgovinama

Prvi službeni statistički podaci za 2015. pokazuju da je u siječnju lagano rastao promet u trgovini na malo, no ne očekuje se znatnije povećanje osobne potrošnje građana jer plaće stagniraju, nezaposlenost je visoka i nema kredita. Burza rada bilježi smanjenje broja nezaposlenih za 15-ak tisuća od kraja veljače, za što i turizam sigurno ima svoje zasluge, no Hrvatska i dalje ima za oko dvije tisuće manje zaposlenih nego što ih je imala u ožujku prošle godine, i to prema evidenciji mirovinskog zavoda. Tek kada broj zaposlenih počne rasti, može se očekivati stabilnija potrošnja.

Do tada tempo će davati turisti kojih je, nasreću, u prva dva ovogodišnja mjeseca bilo 15-ak posto više nego lani u istom razdoblju. HGK navodi da su najviše noćenja stranih turista u veljači ostvarili turisti iz Slovenije, Austrije i Italije.

“Pozitivna kretanja u turizmu utječu na određeni optimizam u pogledu ne samo boljih rezultata u toj djelatnosti, nego i u pogledu rasta zaposlenosti, pa makar samo dok traje turistička sezona. Svakako je pozitivna naznaka da se i izvan glavne sezone bilježe sve povoljniji rezultati, iako je, u globalu gledano, to još jako skromno s obzirom na naše mogućnosti”, komentira Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije za Večernji list.

Optimističan je i ministar turizma Darko Lorencin koji je uvjeren da su njegove kampanje dale rezultate, ali i nove investicije u koje se iz godine u godinu upušta privatni sektor.