U posljednjih 20 godina, reformske mjere na tržištu rada bivšeg kancelara Gerharda Schrödera osiguravale su gotovo potpunu zaposlenost u Njemačkoj. No, model sada sve glasnije škripi zbog široko rasprostranjene industrijske krize i sve većeg jaza u vještinama.
Pitanje je samo mjeseci do trenutka kada će broj nezaposlenih u Njemačkoj prvi put u desetljeću doseći 3 milijuna, jer tvrtke ili idu u stečaj ili odustaju čekajući preokret koji jednostavno ne dolazi. Nakon vala zatvaranja pogona u energetski intenzivnim industrijama poput kemijske industrije 2022. godine, ključni automobilski sektor je prošle godine također popustio, a Volkswagen i druge tvrtke najavile su tisuće otkaza, piše Politico.
Svi sektori žele smanjiti broj zaposlenih
To sada ima lančane učinke na sve manje sektore koji ovise o velikim proizvođačima. Pokazatelj zaposlenosti istraživačkog instituta Ifo sa sjedištem u Münchenu pokazuje da “gotovo svi industrijski sektori u Njemačkoj žele smanjiti broj zaposlenih.“
Početkom godine broj nezaposlenih porastao je za sezonski prilagođenih 11.000 i iznosio je 2,88 milijuna, ili 6,2 posto radne snage. Stopa nezaposlenosti sada je na najvišoj razini u više od četiri godine, samo neznatno ispod vrha koji je zabilježen tijekom pandemije, i očigledno ide u pogrešnom smjeru. Klaus Wohlrabe, voditelj anketa u Ifo-u, rekao je da očekuje da će broj nezaposlenih doseći psihološki važnu granicu od 3 milijuna do sredine godine.
Taj broj još uvijek je daleko ispod mračnih dana početkom 2000-ih, kada je njemačka industrija premjestila veliki dio svog opskrbnog lanca u srednju Europu, nastojeći iskoristiti znatno niže troškove rada. Taj egzodus doveo je do porasta nezaposlenosti na više od 5 milijuna, prije nego što su Schröderove reforme okrenule tijek.
Situacija je gora, nego što pokazuju službeni brojevi
Zbog raznih faktora, međutim, broj nezaposlenih ne odražava potpuni opseg krize. Veće korištenje shema prijevremenih mirovina, državnih subvencija za skraćeno radno vrijeme i kolaps novih radnih mjesta sugeriraju da je situacija gora nego što to pokazuju službeni brojevi.
Uzmimo, primjerice, poznati njemački program Kurzarbeit — sustav socijalnog osiguranja koji omogućuje poslodavcima da smanje radne sate svojih zaposlenika umjesto da ih otpuštaju, uz privremenu naknadu. Prema preliminarnim procjenama Savezne agencije za rad, 293.000 zaposlenika primilo je naknadu prema tom programu u studenom, što je 30.000 više nego u prethodnom mjesecu i porast od dvije trećine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, piše Politico.
Kurzarbeit je dizajniran kako bi pomogao tvrtkama kroz teže dijelove ekonomskog ciklusa, ublažujući probleme za koje se očekuje da će biti privremeni. Nakon sloma „semaforske“ vlade Njemačke prošle godine, koalicija SPD-a i Zelenih produžila je razdoblje tijekom kojeg tvrtke mogu koristiti Kurzarbeit sa jedne na dvije godine.
No, mnogo toga što je pogodilo Njemačku u posljednjim godinama je strukturno, a ne privremeno: gubitak jeftinih izvora energije i šira i agresivnija konkurencija iz Kine, posebno u ključnom automobilskoj industriji.
“Produženje razdoblja može zadržati radnike u neodrživim radnim mjestima, umjesto da ih oslobodi za ona održiva“, rekao je Wohlrabe.
Veliki val otkaza u budućnosti
Tako, porast u Kurzarbeit maskira temeljnu slabost gospodarstva i mogao bi ukazivati na veliki val otkaza u budućnosti.
“Mnoge tvrtke sada vagaju trošak zadržavanja radne snage nasuprot riziku otpuštanja radnika i nemogućnosti pronalaženja kvalificiranih zamjena kad stvari ponovno krenu prema boljem“, rekao je Wohlrabe. “Ključno pitanje je koliko dugo tvrtke mogu sebi priuštiti ovo stanje.“
Sve veći broj tvrtki čini se da si to ne mogu priuštiti. Korporativni stečajevi porasli su za 25 posto u 2024. godini, dok je Enzo Weber, šef istraživanja u IAB-u, think tanku za tržište rada u Nürnbergu, ove nedjelje upozorio da industrija gubi 10.000 radnih mjesta svaki mjesec.
Prijevremena mirovina ublažava pad
Drugi način prikrivanja nezaposlenosti ili nedovoljne zaposlenosti je shema poznata kao Altersteilzeit, koja omogućuje osobama koje se približavaju mirovini da smanje svoje radne sate.
Ova shema sada ponovno ima tu ulogu, ali bez državnih subvencija. Volkswagen planira do 2030. godine smanjiti broj radnih mjesta u Njemačkoj za ekvivalent 35.000 radnih mjesta, a glasnogovornik VW-a rekao je da „možemo smanjiti broj radnika za oko 24.000 do 2030. godine putem demografske krivulje s ponudama za djelomičnu mirovinu.“
“Kriza na tržištu rada stigla je davno, ali jednostavno nije vidljiva“, rekao je Nicolas Stihl, vlasnik istoimene tvrtke za proizvodnju pila, prošlog mjeseca za Augsburger Allgemeine Zeitung. “Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj bila bi mnogo viša od 6 posto da dijelovi velikih demografskih skupina nisu poslani u prijevremenu mirovinu kroz Altersteilzeit i slične sheme.“
Podaci o ljudima koji koriste sheme prijevremenih mirovina često dolaze s velikim kašnjenjem: najnoviji podaci njemačkog mirovinskog sustava govore da ih je krajem 2023. godine bilo 284.000, što je tek na polovici trenutne recesije. To je manje od polovice vrhunca iz 2009. godine kada je bilo 672.000, ali broj se povećava svake godine od 2015., čak i u godinama kada je njemačko gospodarstvo čvrsto raslo.
Wohlrabe je rekao da bi nova vlada, nakon izbora zakazanih za 23. veljače, mogla pomoći ukloniti neki od nedavnih nesigurnosti koji su pridonijeli porastu nezaposlenosti.
Međutim, dodao je, trebat će vremena da se osjeti bilo kakav utjecaj. Pitanje je — koliko će to vremena biti?
Nicolas Ziebarth, koji vodi odjel za istraživanje tržišta rada u Leibniz centru za europska ekonomska istraživanja, rekao je da je pesimističan. “Vjerujem da će sljedećih 10 godina biti vrlo teških za Njemačku i da ćemo vidjeti porast stope nezaposlenosti“, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!