Uvođenjem carina američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je globalni trgovinski rat, a Europska unija priprema protumjere.
Strategiju EU-a kojom se nastoji odgovoriti na Trumpove carine Politico je nazvao “željeznom šakom u baršunastoj rukavici”.
Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je da EU biti spreman uzvratiti na američke carine “u roku od sat vremena”, no nije sve tako jednostavno. Politico navodi da bi Trump mogao uvesti i carine koje bi mogle nanijeti veliku štetu europskoj automobilskoj industriji.
“Ako ne reagiramo, Trump će nas zgaziti”
S druge strane, Europska komisija (EK) traži dijalog oko ovog pitanja. No, propadnu li pregovori, blok tvrdi da je daleko bolje pripremljen nego prošli put.
“Ako ne reagiramo, Trump će nas zgaziti. Imamo sve instrumente i moramo principijelno učinkovito reagirati”, kazao je Jean-Luc Demarty, koji je vodio trgovinski odjel Komisije tijekom Trumpova prvog mandata.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je “čvrst i razmjeran” odgovor na američke carine na čelik i aluminij od 25 posto. No, pružila je i maslinovu grančicu kada se u utorak u Parizu susrela s potpredsjednikom JD Vanceom te je tom prilikom pozvala na suradnju u rješavanju kineske prezasićenosti čelikom, opisujući to kao “kritičan” izazov za dva povijesna saveznika.
Šef EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič također je pozvao na konstruktivan dijalog nakon razgovora s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom i kandidatom za trgovinskog predstavnika Jamiesonom Greerom.
Moguća meta odmazde
EU je neto izvoznik automobila, lijekova i hrane u SAD, ali je također i veliki uvoznik usluga – i to Big Tech čini potencijalnom metom europske odmazde.
Nakon šoka tijekom prvog Trumpovog mandata, EU je ojačao svoj arsenal trgovinske obrane – prvo revidiranjem svoje Uredbe o provedbi, koja omogućuje EU-u da odgovori ako kršenja trgovinskih sporazuma od strane partnera štete njezinim komercijalnim interesima.
“Griješe oni koji kažu da je Unije loše pripremljena: tijekom proteklog mandata pripremali smo se upravo za scenarij koji se upravo odvija. Budući da smo proširili naš alat, sada možemo bolje braniti svoje interese”, rekao je Bernd Lange, viši zakonodavac koji predsjeda trgovinskim odborom Europskog parlamenta.
Prva linija obrane
Prva linija obrane mogla bi biti simbolična – ponovno uspostavljanje carina od 2,8 milijardi eura koje su uvedene kao odgovor na Trumpove carine na čelik i aluminij još 2018., uključujući carine na motocikle Harley-Davidson, traperice Levi’s i sok od brusnice.
No, Bruxelles zna da sama simbolika neće biti dovoljna da odvrati Trumpa. Druga moguća poluga je regulatorni arsenal EU-a, a to bi moglo utjecati na Big Tech, odnosno najveće IT kompanije, poput X-a Elona Muska ili Mete MarkaZuckerberga.
Kao najveći svjetski izvoznik usluga, SAD bi mogao biti glavna meta odmazde EU-a. Ovdje bi Bruxelles mogao dodati ograničenja američkim konzultantskim i financijskim tvrtkama, poništiti prava intelektualnog vlasništva, dodatno ograničiti protok podataka ili povećati digitalne poreze na platforme sa sjedištem u SAD-u.
Trump 2.0
Imajući na umu scenarij Trump 2.0, Europska komisija osmislila je način kako uzvratiti udarac ako bi jedna od njezinih država članica bila izložena ekonomskoj ucjeni, svojim Instrumentom protiv prisile.
García Bercero, koji je bio glavna osoba Komisije za američku trgovinu tijekom Trumpova prvog mandata od 2017. do 2021., navodi da bi u novoj Trumpovoj administraciji prisila mogla postati standardni oblik ponašanja kad je u pitanju američka trgovinska politika.
Udžbenički scenarij za korištenje alata mogao bi biti da Trump, kojemu je Grenland sve više u fokusu, nametne carine u pokušaju da pritisne Dansku da preda kontrolu nad strateškim arktičkim otokom. Iako bi prvo morala pregovarati s Washingtonom, EU bi tada mogla povući okidač svoje trgovinske “bazuke” i započeti s procesom koji bi za samo šest mjeseci mogao dovesti do povećanja carina na određenu robu, nametanja kvota ili isključivanja američkih tvrtki iz javnih ugovora u EU-u.
No, to sve ovisi o nacionalnim prijestolnicama – potrebna je kvalificirana većina od 15 od 27 zemalja članica EU-a koje će podržati predloženi smjer djelovanja Komisije. Ako se to ne dogodi, “postoji temeljni problem s načinom na koji Europska unija funkcionira”, zaključio je García Bercero.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!