Iako je i ranije bilo poznato da Hrvatska ima sasvim solidnu i disperziranu energetsku infrastrukturu, energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini našu je zemlju promovirala u stratešku točku opskrbe dobrog dijela jugoistočne i središnje Europe naftom i plinom.
Dodatno raste važnost Jadranskog naftovoda (Janaf) koji transportira naftu iz luke Omišalj na Krku do Siska, a onda se naftovod račva prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj na jednoj trasi, te prema Srbiji na drugoj.
Naime, kako piše Poslovni.hr, upravo Janaf postaje strateška točka uslijed očekivanog prekida dopreme ruske nafte naftovodom Družba za rafinerije u Slovačkoj, Češkoj te Mađarskoj.
Da su u Janafu spremni ispuniti svoju ulogu, u europskim okvirima, potvrdili su vodeći ljudi te tvrtke proteklog tjedna na 6. međunarodnoj energetsko-naftnoj konferenciji “RePower EU – Aktualni izazovi europske energetske sigurnosti” u Zagrebu. Štoviše, kao odgovor na energetsku krizu moguće je da će se Janaf upustiti i u novi veliki investicijski ciklus.
Kako je pojasnio Vladislav Veselica, član Uprave Janafa, Europska unija mogla bi trebati još pola milijuna kubika skladišnih kapaciteta i moguće je da će biti raspoložena i uložiti u to, no ranije je za jedan spremnik od 20.000 kubika trebalo godinu dana da se izgradi, a sad je pitanje koliko bi to trajalo i koliko bi koštalo, upozorio je Veselica.
Uz 24 milijuna tona transportnog kapaciteta, Janaf ima i 2,1 milijuna tona skladišnih kapaciteta za sirovu naftu i 243.000 kubika za naftne derivate. Svi skladišni kapaciteti rasprodani su do kraja desetljeća.
I do 200 milijuna eura ulaganja
“Janaf očekuje rast transporta i skladištenja i spremni su se upustiti u investicije bude li za to tržišnog interesa”, rekao je Veselica.
Iako u Janafu za sada razmišljalju prvenstveno o povećanju svojih skladišnih kapaciteta, Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa, kazao je da bi ova tvrtka, prvenstveno ako bude interesa Europske unije za financiranje ili barem sufinanciranje toga, mogla ići i u povećanje svojih transportnih kapaciteta polaganjem dodatne usporedne cijevi na postojećoj trasi.
Procjenjuje se da se radi o investiciji od 150-200 milijuna eura koja bi se mogla realizirati u relativno kratkom roku, piše Poslovni.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!