Rad na daljinu vjetar je u leđa za digitalne nomade, no lokalno stanovništvo ih više ne dočekuje raširenih ruku jer su žrtve gentrifikacije, piše Večernji list.
Sve do pandemije na digitalne se nomade gledalo kao na simpatične avanturiste i egzotične putnike koje su rado ugošćavali u svojim sredinama jer su bili dobri potrošači. Države su se utrkivale koja će im ponuditi bolje uvjete, pa je to napravila i Hrvatska, no nakon što je rad na daljinu postao masovni fenomen, pila se okreće naopako.
Lokalno stanovništvo iz popularnih destinacija nomade sve češće dočekuju porukama da se vrate odakle su došli. U travnju su na ulice izašli stanovnici portugalskog glavnog grada Lisabona, prije njih učinili su to stanovnici Mexico Cityja, kolumbijskog Medellína, a nelagodu u svojim nekad tihim sredinama osjeća i domicilno stanovništvo svjetske prijestolnice digitalnih nomada Chiang Maija u sjevernom Tajlandu.
Svi su oni postali žrtve gentrifikacije, procesa koji su sa sobom donijeli nomadi, a njime se iz korijena mijenja karakter lokalnih četvrti nakon priljeva imućnijih stranaca i poduzeća. S dolarima ili eurima koje donose i troše nomadi dižu cijene najma, ali donose i svoje navike življenja. Gentrifikacija je prisutna i u Hrvatskoj, ali prije svega zbog turizma.
No, da digitalni nomadi rado i sve više dolaze u Hrvatsku, tvrdi i najpoznatiji hrvatski zet iz Nizozemske te lobist za interese nomada Jan de Jong. On je kazao da svaki mjesec s laptopom u ruksaku u Hrvatsku dođe oko 5000 digitalnih nomada te se zadržavaju oko dva mjeseca i solidno troše.
Da je Hrvatska već na udaru gentrifikacije zbog turizma, tvrdi grupa istraživača s Ekonomskog instituta Zagreb (Mikulić, Vizek, Stojčić…) koji će i idući mjesec predstaviti nove rezultate svog projekta o utjecaju turizma na tržište nekretnina i život uz more, piše Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!