Milun o rastu kamata: Građani mogu biti mirni još neko vrijeme

Inflacija i financijska kriza zahvatile su bankarski sustav. Osim što su banke od Amerike do Švicarske zamalo izbjegle stečajnu katastrofu - velikom broju građana EU-a, posebno u državama koje su izvan eurozone porasle su kamatne stope na kredite. Tako je Šveđanima u prosjeku za stambeni kredit od 150 tisuća eura mjesečni anuitet za ratu kredita porastao 300 eura. Hrvati za sada nemaju takvih problema, a zašto je to, još uvijek, tako, objasnio je matematičar i financijski stručnjak, Toni Milun.

“Zato što su kod nas uglavnom kamate bile vezane za nešto što se zove NRS, nacionalna referentna stopa”, rekao je Milun i dodao da je 60 posto stambenih kredita je bilo vezano za to.

Objasnio je da to u prosjeku pojednostavljeno znači: “Koliko nama banke daju kamate kad štedimo?”

“A to je jako nisko. Imate Zakon o potrošačkom kreditiranju koji kaže da kamatna stopa na stambene kredite ne smije biti veća od 33 posto u odnosu na prosjek. A prosjek je sad ispod 3 posto što znači da kamatne stope na kredite ne mogu ići iznad 4 posto. Otprilike 3.80. To znači da smo mirni još neko vrijeme i da su naši građani još neko vrijeme zaštićeni upravo zbog tog zakona i zato što su do 31. prosinca 2022. krediti koje su bili uzimani uglavnom išli uz NRS”, objasnio je Milun za HRT.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.