Slabljenje njemačke industrije i pad tamošnje potrošnje kojemu već neko vrijeme svjedočimo ni prema najnovijim podacima DZS-a još nisu srušili robnu razmjenu naše dvije zemlje ispod lanjske razine.
Njemačka je zapravo jedini od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske s kojim izvoz u deset lanjskih mjeseci nema negativan predznak, ali međugodišnje vrijednosti koje se iz mjeseca u mjesec smanjuju sugeriraju da bi se vrlo brzo i Njemačka mogla naći u društvu ostalih glavnih partnera u robnoj razmjeni, Italijom i Slovenijom, kao i Mađarskom, BiH, Austrijom, piše Poslovni dnevnik.
Redom sa svim zemljama bilježi se negativan rezultat u hrvatskom izvozu roba, dok je uvoz još u laganom plusu s Italijom i Slovenijom. No, za daljnje trendove zabrinjavajuća je činjenica da i na unutarnjem tržištu EU svi glavni partneri smanjuju međusobnu robnu razmjenu, premda je, za razliku od izvoza, hrvatski uvoz iz EU i dalje nominalno veći nego godinu ranije.
U jedanaest mjeseci 2023., za koje je DZS jučer dao preliminarne procjene, izvoz je ukupno na godišnjoj razini podbacio za 5 posto (izvezeno je 21,03 milijarde eura vrijednih roba), s tim da je tomu najviše pridonio rezultat na tržištu EU, na koje se i plasira dvije trećine roba, a na kojemu je pad iznosio 6,2%.
Ukupan uvoz je u tom vremenu pao za 5,2% (iznosio je 36,4 milijarde eura), a padu je pridonio uvoz iz tzv. trećih zemalja, dok je iz zemalja EU čak zabilježio 3-postotni rast (27,9 milijardi eura). Usporavanje rezultata vanjskotrgovinske razmjene u prošloj godini odraz je ne samo smanjenja gospodarskih aktivnosti na najvažnijim tržištima, nego razlozi leže i u visokoj usporednoj bazi, s obzirom na rast cijena energije i sirovina u prethodnoj godini.
Vidljivo je to i iz nešto detaljnijeg prikaza kojeg DZS daje za prvih deset mjeseci, a tijekom kojih je evidentan podbačaj prvenstveno energetskog sektora, čije su realizacije u prosjeku prepolovljene.
Ukupno je u deset mjeseci izvezeno gotovo 19 milijardi eura, a uvezeno 33,3 milijarde i u oba slučaja pad je istovjetan, -4,4%. Najveći pad robne razmjene bilježi se s Mađarskom koja je zahvaljujući energentima proteklih godina ušla u sam vrh glavnih trgovinskih partnera, izvoz je okopnio čak za 40,5%, a i uvoz je oslabio za gotovo 19%, i to upravo zbog pada cijena energenata. Izvoz u Italiju oslabio je za 6,4%, u Sloveniju za 4,2%, dok je iz obje zemlje uvoz još bio na međugodišnjoj razini u plusu.
Podaci iz državne statistike ne otkrivaju kojoj djelatnosti u Njemačku gospodarstvenici i dalje plasiraju više na ukupnoj razini, s obzirom da su već početkom drugog polugodišta narudžbe na tom tržištu počele biti otkazivane. U deset mjeseci lani je izvezeno u Njemačku 2,35 milijardi eura roba (+2,3%), dok je uvoz porastao za nevjerojatnih 9,8%, na 4,69 milijardi eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!