Iako je kvaliteta proizvoda visoka, opada broj ovaca i koza kod hrvatskih uzgajivača

Ekonomija 28. lis 202415:50 0 komentara
Stočarstvo
Matko Begovic/PIXSELL

U Hrvatskoj se uzgaja oko 550 tisuća ovaca i oko 75 tisuća koza, no broj grla pada i treba ga povećati, a kvaliteta proizvoda je visoka no i tu ima mjesta za napredak, naglasci su sa savjetovanja za uzgajivače ovaca i koza te izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva koji se održavaju u Opatiji.

Predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Tomislav Vidas rekao je da je ova godina s najmanjim brojem grla te da su problemi razni, od uzgajivača koji odustaju zbog visokih godina života ili administracije. Dodao je da su dio uzgoja preuzeli mlađi, veliki uzgajivači, ali nedovoljno da bi održali brojnost ovaca i koza.

S druge strane imamo pomanjkanje proizvoda kao što su janjetina, jaretina, razni sirevi pa treba raditi na većem broju grla, i uz pomoć Ministarstva, koje ima razne mjere za uzgajivače, kazao je.

Visoka kvaliteta

Govoreći o kvaliteti, ocijenio je da je ona već dosta visoka, dodavši da ima mjesta za napredak, ali treba raditi na povećanju brojnosti stada.

Ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Barać rekao je da zamjećuje određen pad broja ovaca i koza u Hrvatskoj u posljednje dvije godine, iako u posljednja dva mjeseca, kaže, opet imamo pozitivne trendove. Naglasio je da je pad broja ovaca i koza prisutan u cijeloj Europskoj uniji te da naše ovčarstvo i kozarstvo karakterizira paleta iznimno kvalitetnih proizvoda.

Istaknuo je da je Ministarstvo donijelo program obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru stočarstva, u kojemu je prva mjera bila fokusirana na povećanje proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg sektora te da je uspješno konzumiran. Najavio je novi takav, ali trogodišnji program, koji bi do kraja godine trebao biti na sjednici Vlade.

“Kada govorimo o perspektivama i strategijama, praktično se po istoj formi radi i program za razvoj mesnog kozarstva i ovčarstva, gdje će stajati omotnica od 10 do 15 milijuna eura, namijenjena primarno proizvođačima koji žele u iduća 24 mjeseca povećavati svoju proizvodnju”, naglasio je.

Rekao je i da je u tom sektoru, kada je riječ o proizvodno vezanim plaćanjima, na raspolaganju bilo malo više od 4,5 milijuna eura, ali da je bio relativno slab odaziv i potrošeno je oko 1,6 milijuna eura.

“Razgovarali smo o razlozima i na dobrom putu smo da određene stvari redefiniramo kako bi sektor tu omotnicu imao na raspolaganju i redovito ju koristio”, dodao je.

Može li stopa PDV-a na sireve biti pet posto?

Govoreći o PDV-u, rekao je da se o tome često razgovara kada su u pitanju proizvođači sira te da, iako to nije u nadležnosti ministarstva, treba vidjeti može li PDV na sireve biti na traženih pet posto, kako bi se proizvodnja u konkurentskom smislu ojačala.

Ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Karalić rekao je da je ove godine bio izniman odaziv proizvođača na panel senzornog ocjenjivanja te da je stiglo 70-ak uzoraka, a 26 posto ih je dobilo zlatna odličja, što govori o visokoj kvaliteti ovčjih i kozjih sireva.

Rekao je da u tom smislu Agencija pokreće novi projekt kako bi ukazala na značaj senzorne ocjene ovčjih i kozjih sireva, a to je nova oznaka koja će govoriti o senzornoj vrijednosti za godinu u kojoj je ocjenjivanje obavljeno. Tako ćemo napraviti razliku u odnosu na postojeće oznake kakvoće, porijekla, sljedivosti i druge, kazao je i dodao je da je namjera razvijati taj sustav, ne samo za sireve, nego i druge proizvode.

U sklopu izložbe sireva, šampionom ovogodišnjeg ocjenjivanja ovčjih sireva proglašen je Črni Bodul, OPG-a Magriž vlasnice Vesne Mrakovčić iz Lakmartina na Krku.

Šampionom ovčjih sireva proglašen je Svježi sir u vosku, biber i mješavina začina OPG-a Moravec iz Nove Vesi Petrijanečke.

Dvodnevno 26. savjetovanje za uzgajivače ovaca i koza u Hrvatskoj i 25. izložbu hrvatskih ovčjih i kozjih sireva organizirali su Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza (HSUOK) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a teme su edukacija o tehnologijama proizvodnje mesa i mlijeka, provedba uzgojno-selekcijskih programa, zdravstvena zaštita ovaca i koza, tehnologiji prerade mlijeka, hranidba, držanje i njega ovaca i koza, korištenje europskih fondova i natječaja iz programa ruralnog razvoja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!