Ovogodišnje ekstremne vremenske nepogode negativno su utjecale na sve faze razvoja i dozrijevanja grožđa u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog čega je berba započela ranije, a utjecale su i na smanjenje randmana vina u svim regijama za otprilike 20 posto, rečeno je u četvrtak u Osijeku na 3. Konferenciji Graševina Osijek, na kojoj se razgovaralo i o popularizaciji kulture pijenja vina među mladom populacijom.
Prozvodnja smanjena za 50 tisuća hektolitara
Konferenciju su zajednički organizirali Udruga Graševina Croatica, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). V.d. ravnatelj HAPIH-a Krunoslav Karalić podsjetio da se od lanjske berbe u ovoj godini na tržište stavilo 530.000 hektolitara vina, a da se procjenjuje kako će od ovogodišnje berbe proizvodnja vina biti na razini od 460.000 do 480.000 hektolitara.
“Graševina je naša gospodarski najznačajnija sorta, koja u proizvodnji čini 25 posto površina i gotovo 45 posto proizvedenog vina”, dodao je Karalić, napominjući kako od ove sorte vinari proizvode široku lepezu mirnih te pjenušavih vina.
Naglašava također da s obzirom na količine i kvalitetu, pri čemu je 80 posto vina u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina, graševina kao sorta ima daleko najveći izvozni potencijal te može biti lokomotiva i za ostala hrvatska vina.
“Stoga graševina svakako zaslužuje posebnu pozornost i ovakvu konferenciju na kojoj se raspravlja o aktualnim izazovima u proizvodnji i mogućnostima marketinške prezentacije te novim načinima komunikacije prema potrošačima osobito mladim pripadnicima Z generacije”, zaključio je Karalić.
Urodi manji za dvadeset posto
Da je iza vinara teška i neizvjesna proizvodna godina i da su ekstremni klimatski uvjeti učinili svoje, pa je berba uranila tri tjedna, a urodi su u prosjeku manji za dvadeset posto, rekao je iločki vinar Mladen Papak, dodajući kako takvi uvjeti mogu utjecati i na kvantitetu i na kvalitetu vina.
“Treba biti iznimno pažljiv, jer se može dogoditi da imamo ekstremno visoke šećere, što za posljedicu može imati visoke alkohole, a niske kiseline. To nije dobro za vino, jer je važna harmonija među svim parametrima”, tvrdi Papak.
Direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić smatra da među mladom populacijom treba razvijati kulturu pijenja vina.
“Posjete vinarijama i organizacija festivala dio su te promocije. Osim Večeri vina i umjetnosti tu su Vinski maraton, Vinatlon, WIneOS te vinski mjesec Osječko-baranjske županije koji objedinjuje više vinskih manifestacija tijekom dva mjeseca. Na taj način stalno šaljemo pozivnicu da postoji razlog za dolazak na destinaciju”, poručila je Jurić.
Kako će država zaštititi domaće proizvođače?
Vinogradari i vinari u uvjetima smanjenih prinosa očekuju brze odgovore na pitanja kako će se razvijati tržište i kako će država zaštititi domaće proizvođače.
“Evidentno je kako ćemo ove godine imati nedostatak vina, ali i da je vrhunska kvaliteta naših vina neosporna. Svi skupa na našem turističkom tržištu moramo komunicirati da se to i konzumira”, naveo je direktor Graševine Croatice Tomislav Panenić.
Inače, glavne teme ovogodišnje Konferencije GO bile su „Izazovi i prilike vinske industrije u Republici Hrvatskoj“ i „Mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!