Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 4,8 posto, na 29.888 bodova, dok je S&P 500 potonuo 5,8 posto, na 3.674 boda, a Nasdaq indeks 4,8 posto, na 10.798 bodova.

Najveći tjedni pad S&P 500 indeksa od siječnja 2020. godine posljedica je strahovanja ulagača od recesije, s obzirom da američka središnja banka agresivno povećava kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.

U srijedu je Fed povećao ključne kamate za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine.

Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijedit će i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

„Naš je cilj spustiti inflaciju na 2 posto, a da tržište rada ostane snažno… Jasno je da će mnogi čimbenici koje mi ne kontroliramo igrati vrlo značajnu ulogu u tome je li to moguće ili ne”, kazao je predsjednik središnje banke Jerome Powell, navevši pritom rat u Ukrajini i poremećaje u nabavnim lancima u svijetu.

Čelnici Feda smatraju da će gospodarstvo, unatoč oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju, no znatno su smanjili procjene rasta gospodarstva u ovoj godini – s prethodnih 2,8 na 1,7 posto.

No, nisu svi uvjereni da će Fed uspjeti ‘mekano prizemljiti’ gospodarstvo.

Analitičari Wells Fargo banke smatraju da sada postoji 50 posto izgleda da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Deutsche Bank i Morgan Stanley, upozoravaju da rastu rizici od recesije.

„O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procjenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hainlin, strateg u tvrtki U.S. Bank Wealth Management’s Ascent Private Wealth Group.

U četvrtak je, dan nakon Feda, kamate povećala i švicarska središnja banka, prvi put nakon 15 godina, s minus 0,75 na minus 0,25 posto, poručivši time kako je manje brine jačanje švicarske valute, a više visoka inflacija.

Kamate je, već petu sjednicu zaredom, u četvrtak povećala i britanska središnja banka, za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 1,25 posto.

Zbog toga se ulagači plaše da bi nastojanja središnjih banaka da zauzdaju inflaciju mogla dovesti do oštrog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, pa i do recesije.

Tako će prošli tjedan ostati zapamćen po oštrom padu burzi.

MSCI indeks svih svjetskih burzi pao je 5,8 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

Američki S&P 500 indeks na gubitku je, pak, od početka godine oko 23 posto i zaronio je duboko u područje ‘medvjeda’, odnosno više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 4,1 posto, na 7.016 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,6 posto, na 13.126 bodova, a pariški CAC 4,9 posto, na 5.882 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 6,7 posto, na 25.963 boda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.