Na europskim burzama električne energije, pa i na hrvatskom Cropexu, početkom srpnja su veleprodajne cijene pale debelo ispod nule, na što je utjecala prevelika ponuda u odnosu na potražnju. Negativne cijene su rijetkost te su na Cropexu su ove godine zabilježene u 63 sata, ali Marko Lasić, direktor virtualne elektrane Koer, napominje da će se s povećanjem broja obnovljivih izvora, pogotovo solarnih elektrana koje uglavnom proizvode u isto vrijeme dana, fenomen negativnih cijena povećavati. Objašnjava da je 2. srpnja, kad je zabilježen negativni rekord od čak - 500 eura za megavatsat, to bilo zbog vjetroelektrana i solarnih elektrana u Njemačkoj
Tržište električne energije je prilično hirovito, a sve veći udio obnovljivih izvora energije zna dovesti do toga da se ponuda i potražnja toliko u nekom trenutku mimoiđu da cijene odu do nule, pa i u takav minus da ulaze u rubriku „vjerovali ili ne“.
Tako je početkom ovog mjeseca cijena električne energije na Cropexu, hrvatskoj burzi električne energije, bila negativna, a u jednome je satu u nedjelju 2. srpnja čak dospjela na nevjerojatnih -500 eura po megavatsatu, što doslovce znači da se kupcima toliko plaćalo da preuzmu struju. Bilo je to poslijepodne, oko 15 sati, a do kraja toga dana, kako se vidi iz podataka na Cropexu, cijena se popela na oko 90 eura po megavatsatu. Od onda se držala debelo iznad nule.
Razlog sve veći broj solarnih i vjetroelektrana
Krajnji potrošači utjecaj takvih tržišnih eskapada i ne osjete, barem ne za sada, dok se ne izgrade skladišta za pohranjivanje električne energije, odnosno dok se ne razvije sustav tzv. fleksibilne potrošnje. S burze su za N1 odgovorili da je negativna cijena rijetka pojava kako na hrvatskoj tako i mnogim drugim europskim burzama. No, događala se i prethodnih godina, a „najviše zbog povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, što dovodi do veće varijabilnosti u proizvodnji“.
Tumače i da su negativne cijene dio šireg konteksta europskog povezanog tržišta električne energije na koje je i Cropex povezan preko hrvatsko-slovenske i hrvatsko-mađarske granice. „U tom kontekstu cijene električne energije na Cropexu ne odražavaju isključivo odnos ponude i potražnje električne energije u Republici Hrvatskoj“, dodaju.
Marko Lasić, direktor prve hrvatske virtualne elektrane Koer, napominje da će se s povećanjem broja obnovljivih izvora, a pogotovo solarnih elektrana koje uglavnom proizvode u isto vrijeme dana, fenomen negativnih cijena povećavati. Opisuje to izazovom s kojim se tržišta energije moraju suočiti „kako bi se omogućila održiva tranzicija prema čistijim izvorima energije“. Koer, koji djeluje kao virtualna elektrana koja objedinjuje proizvođače, potrošače, ali i spremnike električne energije koji se mogu nalaziti bilo gdje unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava, novi je element tržišta koji bi tu tranziciju trebao olakšati.
Upitan za konkretan slučaj u srpnju, Lasić kaže da je tada bila velika proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana u Njemačkoj te je ona dovela do prevelike ponude u odnosu na potražnju na nekoliko tržišta. Kako proizvođači energije tada moraju platiti potrošačima da preuzmu višak energije, dodaje, to može biti izazov za tvrtke koje ne mogu lako prilagoditi svoju proizvodnju, “ali isto tako može pružiti prilike za one potrošače koji su u mogućnosti povećati svoju potrošnju kada su cijene niske ili čak negativne”. Očito je, oni koji su fleksibilni, tada mogu dobro uštedjeti.
Kako je objavio portal Balkan Green Energy News, negativna cijena od -500 eura za megavat sat je najniže što cijena može otići prema europskim propisima, a događa se iznimno rijetko. Navode i podatke da su u Njemačkoj u prvih sedam dana srpnja 25 sati cijene bile ispod nule, kao i da analitičari ističu da bi se takve cijene na burzama mogle ponavljati i idućih vikenda tijekom ljeta.
Zasad ipak rijetka pojava
Cijene na burzi formiraju se na temelju ponude i potražnje u stvarnom vremenu, a trgovci električnom energijom daju ponude na temelju očekivane proizvodnje i troškova, tumače nam u Cropexu. Ukazuju da se negativne cijene mogu dogoditi kada je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora visoka, na primjer zbog obilnih oborina koje pogone hidroelektrane ili jakog sunčevog zračenja koje ‘pogoni’ solarne elektrane, a potražnja je s druge strane niska, na primjer za vikende, praznike i slično. Tada, naime, potrošnja opada zbog slabijih ekonomskih aktivnosti.
Cropexova kratka statistika kaže pak da je ove godine negativna cijena zabilježena u 63 sata, lani u svega pet, a preklani u 38 sati. Očito, ove godine je to malo češće, iako je u pitanju tek 0,72 posto u odnosu na ukupan broj sati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!