Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda bile su na kraju srpnja za 1,7 posto manje nego u lipnju, a na godišnjoj su razini, prema srpnju lani, pale za jedan posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše pale zalihe kapitalnih proizvoda, za 5,8 posto. Zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju su pale za 4,2 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,7 posto.

Istodobno su zalihe energije porasle za 3,1 posto, a intermedijarnih proizvoda za 0,7 posto.

Na godišnjoj su razini najviše također pale zalihe kapitalnih proizvoda, za 13,2 posto. Zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju su smanjene osam posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,8 posto.

Zalihe energije istodobno su porasle za 25,2 posto, a intermedijarnih proizvoda za 5,1 posto.

Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 1,9 posto, dok su u rudarstvu i vađenju povećane za 0,5 posto.

U sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 28,9 posto, u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 20,8 posto te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 13,1 posto.

Istodobno su najviše povećane zalihe u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 11,8 posto te u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, za 5,4 posto.

Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 0,7 posto, a u rudarstvu i vađenju za 3,7 posto.

Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha bilježi u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 83,4 posto, proizvodnji strojeva i uređaja za 44,2 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda za 18,8 posto, proizvodnji pića, za 14 posto, proizvodnji kože i srodnih proizvoda i proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka za po 12 posto itd.

Najviše su porasle zalihe u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 65,6 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 51,5 posto, proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 43,4 posto, proizvodnji metala, za 37,3 posto, proizvodnji električne opreme, za 29,8 posto, proizvodnji duhanskih proizvoda, za 29,4 posto itd.