Apokaliptična predviđanja znanstvenika za 2027.: "A to je tek početak..."

Upozorenje dolazi u trenutku kada se svjetski čelnici i pregovarači u ponedjeljak okupljaju u Turskoj na početku COP31, najnovije klimatske konferencije Ujedinjenih naroda.

Berkeley Earth, neovisna američka istraživačka organizacija koja stoji iza prognoze, priopćila je da je, iako su do kraja godine preostala još dva mjeseca, 95 posto sigurna da će 2026. nadmašiti prethodni temperaturni rekord postavljen 2024. godine.

Posljedice porasta temperatura posljednjih su mjeseci posebno snažno pogodile zemlje koje sudjeluju na klimatskoj konferenciji. Europu su zahvatili opsežni šumski požari, dok je iznenadno urušavanje ledenjaka u Nepalu odnijelo više od 1000 života.

„Iza nas je niz rekordno toplih godina”, izjavio je dr. Robert Rohde iz organizacije Berkeley Earth za BBC.

„Upravo to očekujemo kako globalno zagrijavanje napreduje – urušavanje ledenjaka, rekordne toplinske valove i suše.”

U petak je Copernicus, služba Europske unije za praćenje klimatskih promjena, potvrdio da je ovogodišnji listopad bio najtopliji u povijesti mjerenja.

No Rohde upozorava da je to tek početak.

„U budućnosti postoji mogućnost mnogo većih i dramatičnijih promjena”, rekao je.

Glavni uzrok porasta globalnih temperatura sve je veća koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi, ponajprije zbog izgaranja fosilnih goriva.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je objavila vlastito izvješće. Iako je njezina procjena opreznija od one organizacije Berkeley Earth, WMO predviđa da će 2026. biti među četiri najtoplije godine u povijesti mjerenja.

Organizacija upozorava da ni 2027. neće donijeti predah jer će se neuobičajeno snažan El Niño nastaviti i sljedeće godine, dodatno podižući temperature.

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo izjavila je da takvi podaci „daju novo značenje izrazu 'izvan svih ljestvica'”.

Klimatske promjene već uzimaju danak

Ovi nalazi naglašavaju razmjere izazova s kojima se suočavaju pregovarači okupljeni na COP31 u turskom obalnom gradu Antalyji.

Na prethodnim konferencijama naglasak je bio na smanjenju emisija stakleničkih plinova, odnosno suzbijanju uzroka klimatskih promjena.

Međutim, sve veći broj zemalja sada se suočava sa stvarnošću u kojoj, uz smanjenje emisija, istodobno mora prilagođavati društvo i infrastrukturu novim vremenskim ekstremima koje donosi zagrijavanje planeta.

„Nijedna pojedinačna konferencija COP nije čarobno rješenje. Nijedna konferencija sama ne može premostiti jaz između znanstvenih spoznaja i stvarnosti”, očekuje se da će Simon Stiell, izvršni tajnik Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime, poručiti vladama na otvaranju konferencije.

No dodat će i da nas „hitnost ovog trenutka mora potaknuti na djelovanje”.

„Globalno zagrijavanje već skupo stoji planet”, poručit će Stiell.

Prošlog mjeseca britanski ministar obrane upozorio je građane i poduzeća da razmisle o tome kako bi se nosili sa sve učestalijim prirodnim katastrofama, uključujući stvaranje zaliha hrane.

Wes Streeting pritom je ukazao na šumske požare tijekom ljeta i rekordne vrućine, za koje je britanska meteorološka služba Met Office utvrdila da su zbog klimatskih promjena postale 130 puta vjerojatnije.

Upozorio je i na povećani rizik od poplava tijekom zime zbog El Niña.

Stephen Belcher, glavni znanstvenik Met Officea, izjavio je za BBC-jevu emisiju Panorama:

„Naši sustavi osmišljeni su za klimu 20. stoljeća, u kojoj više ne živimo. Zato će se promijeniti svi aspekti naših života.”

El Niño dodatno podiže globalne temperature

Dodatni staklenički plinovi koji se ispuštaju u atmosferu zadržavaju sve više topline, a približno 90 posto te dodatne topline apsorbirali su oceani.

Upravo tu važnu ulogu ima El Niño, objasnila je Celeste Saulo.

„El Niño ne dodaje novu toplinu planetu. On oslobađa toplinu iz oceana, koji su najtopliji otkako postoje mjerenja. Jednostavno postoji više topline koja se može osloboditi.”

Taj prirodni klimatski fenomen dodatno povećava globalne temperature.

Prema trenutačnim projekcijama, svijet je na putu prema zagrijavanju od 2,8 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje do kraja stoljeća.

To znači da je gotovo sigurno da će biti premašen cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 stupnjeva, postavljen kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena.

Što se može postići na COP31?

Pregovori će trajati dva tjedna, a među čelnicima koji će ovog tjedna sudjelovati na konferenciji bit će i britanski premijer Andy Burnham.

Prethodne klimatske konferencije rezultirale su novim ciljevima za smanjenje upotrebe fosilnih goriva, povećanje financijske pomoći zemljama u razvoju i zaštitu šuma.

Iako globalne emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, zemlje su ostvarile znatan napredak u povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će rast kapaciteta obnovljivih izvora tijekom sljedećih šest godina biti 57 posto veći nego u prethodnom šestogodišnjem razdoblju.

Očekuje se da će Stiell naglasiti kako širenje obnovljivih izvora energije predstavlja i klimatsko i gospodarsko rješenje za nedavne energetske krize.

„Obnovljivi izvori energije prošle su godine na globalnoj razini donijeli uštede od približno pola bilijuna dolara”, poručit će.

Nesuglasice oko plina i elektrifikacije

Turska vlada najavila je da želi ovogodišnje pregovore usmjeriti na postavljanje novog cilja elektrifikacije, odnosno prelaska energetskih sustava s fosilnih goriva na električnu energiju, kao i na smanjenje količine otpada.

Međutim, očekuje se da će ta pitanja izazvati podjele među državama.

Rani nacrti stajališta Europske unije, u koje je BBC imao uvid, jasno pokazuju da bi EU prihvatio cilj elektrifikacije samo ako se državama ne bi dopustilo da ga ostvaruju korištenjem plina.

„Važno je da se napredak u elektrifikaciji temelji na čistim izvorima energije”, navodi se u dokumentu upućenom državama članicama.

S druge strane, zemlje poput Saudijske Arabije i Rusije ranije su zagovarale privremeno korištenje plina kao „čišće” alternative ugljenu među fosilnim gorivima.

Celeste Saulo iz WMO-a izjavila je da ne može objasniti zašto države dosad nisu uspjele postići dogovor o određenim pitanjima, ali je upozorila na posljedice izostanka konsenzusa.

„Ono što vidim jesu posljedice tog nedostatka suglasnosti, koje se očituju u sve ekstremnijim vremenskim pojavama”, rekla je.

Prema informacijama BBC-ja, britanska vlada nije sklona postavljanju novih ciljeva na COP31 te smatra da bi se konferencija trebala usredotočiti na provedbu već postignutih sporazuma.