Šokantno stanje planeta, analizirali smo gdje se događaju najdramatičnije promjene

Od 1970. do 2022. njihov indeks pao je za čak 73 posto. No to ne znači da je nestalo 73 posto svih životinja na planetu, nego da se prosječna veličina promatranih populacija toliko smanjila.

Najdramatičnije promjene događaju se u vodi, posebno su ugrožene rijeke, jezera i močvare. Populacije slatkovodnih životinja smanjile su se u prosjeku za 85 posto od 1970. Pogođene su toliko jer njihova staništa presijecaju brane, rijeke se reguliraju, a onečišćenje i prekomjerno iskorištavanje vode dodatno ugrožavaju opstanak.

Najteža situacija u Latinskoj Americi i na Karibima

Kada pogledamo kartu svijeta, razlike su goleme. Najteža situacija je u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je prosječna veličina praćenih populacija pala za nevjerojatnih 95 posto. U Africi pad iznosi 80 posto, a u Aziji i na Pacifiku 49 posto. Europa i srednja Azija bilježe pad od 23 posto, a Sjeverna Amerika od 28 posto. No manji europski pad ne znači da je priroda ovdje očuvana. Naprotiv, WWF upozorava da su mnogi europski ekosustavi već bili ozbiljno degradirani prije 1970. godine, od kada se promjene mjere.

Što stoji iza dramatičnog pada? Najveći problem je uništavanje prirodnih staništa. Šume se krče, rijeke pregrađuju, a prirodni prostori pretvaraju u poljoprivredne površine i infrastrukturu. Slijedi prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, uključujući pretjerani izlov ribe i drugih životinja. Klimatske promjene dodatno mijenjaju uvjete života, dok onečišćenje, invazivne vrste i bolesti stvaraju nove pritiske. WWF upozorava da ovo nisu izolirani problemi. Njihovi uzroci duboko su povezani s načinom na koji proizvodimo hranu, dobivamo energiju i usmjeravamo novac u gospodarstvu.

Ipak, ovo izvješće donosi i važnu poruku: priroda se može oporaviti. Pogledajmo tigrove. U divljini ih je 2010. bilo oko 3200. Do 2025. njihov broj porastao je na približno pet tisuća i sedamsto.

To je povećanje veće od 70 posto. Oporavljaju se i populacije plavoperajne tune i zelene morske kornjače. Ovi primjeri pokazuju da dugoročna zaštita staništa, međunarodna suradnja i jasna pravila mogu preokrenuti negativne trendove.

Nedostaju 942 milijarde dolara za financiranje bioraznolikosti

Možda najvažniji podatak cijelog izvješća odnosi se na novac. Tijekom 2023. čak 7,3 bilijuna američkih dolara usmjereno je u aktivnosti koje štete prirodi. Istodobno je za njezinu zaštitu i obnovu izdvojeno samo 220 milijardi dolara.

Drugim riječima, financijski tokovi koji potiču uništavanje prirode bili su otprilike 33 puta veći od ulaganja u njezino očuvanje. WWF procjenjuje i da nedostaju 942 milijarde dolara za financiranje bioraznolikosti.

Poruka je jasna: bez promjene ekonomskih prioriteta, sama zaštita ugroženih životinjskih vrsta neće biti dovoljna.