Alarmantno upozorenje znanstvenika: "Posljedice će osjetiti cijeli svijet"

Ledena područja Zemlje suočena su s toliko opasnim otapanjem da bi, nakon neizbježnog razdoblja prekoračenja globalnih temperaturnih ciljeva, globalno zagrijavanje trebalo ponovno smanjiti na manje od 1 °C, pokazalo je izvješće UN-a.

Trajni i rašireni gubitak snijega i leda razotkriva "ustrajni mit" prema kojem bi prekoračenje cilja Pariškog klimatskog sporazuma od 1,5 °C, odnosno zagrijavanje na 2 °C ili 3 °C, moglo biti podnošljivo ili čak poželjnije od hitnog smanjenja emisija, navodi se u izvješću.

Ugrožena kriosfera

Planet se od predindustrijskog razdoblja zagrijao za 1,3 °C, a neuspjeh u ograničavanju emisija stakleničkih plinova i zaštiti prirode naveo je znanstvenike na zaključak da je određeno prekoračenje temperaturnog cilja neizbježno, čak i dok nastoje ograničiti zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 °C.

No zbog ekstremnih posljedica za kriosferu, odnosno svu vodu na Zemlji u čvrstom stanju, uključujući led i snijeg, znanstvenici upozoravaju da temperature moraju ostati iznad te granice što je moguće kraće. Uz to, iz atmosfere bi trebalo ukloniti dovoljno ugljika koji pridonosi zagrijavanju planeta kako bi se dugoročno zagrijavanje znatno smanjilo, idealno na manje od 1 °C do 2150. godine.

Prema izvješću, veliko prekoračenje koje se očekuje uz trenutačne politike, s najvišim temperaturama oko 3 °C iznad predindustrijske razine, dovelo bi do otapanja gotovo cijelog površinskog sloja permafrosta, učinilo vjerojatnim "ozbiljne i moguće nagle" poremećaje oceanske cirkulacije te prouzročilo rašireno zakiseljavanje oceana. Najnovija znanstvena istraživanja upućuju i na to da se morski led obnavlja sporije nego što se ranije mislilo, piše The Guardian.

Ne pomaže više ni pad globalne teperature

Izvješće je izradilo 80 znanstvenika okupljenih u okviru Međunarodne inicijative za klimu i kriosferu (ICCI) i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Utvrdili su da bi velik dio štete bio trajan čak i kad bi se globalne temperature ponovno spustile na razinu zagrijavanja od 1,5 °C. Među takvim posljedicama su otapanje ledenjaka, porast razine mora i ugrožavanje sigurnosti opskrbe vodom.

James Kirkham, glaciolog iz ICCI-ja i glavni autor izvješća, rekao je da je kriosfera "jedna od najosjetljivijih sastavnica klimatskog sustava" te da posljedice njezina nestajanja pogađaju cijeli planet.

"Ove smo godine već svjedočili jednoj od najvećih i najsmrtonosnijih lavina leda i stijena ikad zabilježenih, na granici Nepala i Kine. Poginule su tisuće ljudi, a šteta prouzročena samo tim događajem bila je jednaka desetini nepalskog BDP-a", rekao je Kirkham.

"Švicarska je u posljednjih pet godina izgubila 20 posto svojeg ledenjačkog leda, a očekuje se da će tijekom sljedećeg desetljeća svake godine diljem svijeta nestajati tisuće ledenjaka", dodao je.

Otapanje se ubrzava, a posljedice bi mogle biti nepovratne

Izvješće je objavljeno u trenutku kada se svjetski čelnici i diplomati okupljaju u Turskoj na 31. godišnjoj klimatskoj konferenciji COP31.

Dokumentira brzo i sve intenzivnije otapanje kriosfere te promjene u polarnim oceanima. Posljedice sežu od gubitka ledenih pokrova Grenlanda i Antarktike, koji pridonosi porastu razine mora i ugrožava stotine milijuna ljudi, do otapanja permafrosta, pri čemu se oslobađaju dodatni staklenički plinovi.

Ledenjaci, koji još uvijek reagiraju na zagrijavanje iz prošlosti, tijekom sljedećih bi stoljeća sačuvali samo oko 70 posto sadašnjeg volumena čak i kada bi se dugoročno zagrijavanje smanjilo na 0,8 °C, pokazuje izvješće.

Istodobno se ledeni pokrovi Grenlanda i Antarktike danas otapaju približno šest puta brže nego tijekom 1990-ih. Nastavili bi gubiti led čak i u scenarijima u kojima bi prekoračenje temperaturnog cilja bilo kratkotrajno, a zagrijavanje se potom vratilo na 1,5 °C.

Znanstvenici smatraju da je sigurna dugoročna granica zagrijavanja za polarne ledene pokrove znatno bliža 1 °C, a možda i niža.

"Snijeg i led brzo reagiraju na svaki djelić stupnja zagrijavanja. No većini tih sustava trebat će stoljeća ili tisućljeća da se oporave nakon prekoračenja temperaturnog cilja, osobito ako se prijeđu prijelomne točke zbog kojih promjene postaju praktički nepovratne", rekao je Kirkham.

Alpe bi mogle izgubiti više od 90 posto ledenjačkog leda

UNEP je prošlog mjeseca objavio izvješće prema kojem svijet mora smanjiti emisije za 18 posto do 2030. i za 45 posto do 2035. godine kako bi imao dobre izglede ograničiti porast temperature na 1,7 °C iznad predindustrijske razine.

U tom se izvješću zaključuje da ostanak iznad granice zagrijavanja od 1,5 °C ne donosi "nikakve dobre ishode".

Novo izvješće o kriosferi pokazuje da bi trenutačne klimatske politike, koje vode prema zagrijavanju od 2,8 °C, smanjile ledenjačku masu na manje od 10 posto sadašnje količine u Stjenjaku, Alpama, Islandu i Skandinaviji.

Ako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C, u tim bi područjima ostalo približno 20 do 35 posto sadašnje ledenjačke mase.

U području Hindukuša i Himalaje, gdje ledenjaci predstavljaju izvor vode za gotovo četvrtinu čovječanstva, nastavak sadašnjih politika doveo bi do toga da preostane samo 41 posto ledene mase. Uz ograničenje zagrijavanja na 1,5 °C sačuvalo bi se 83 posto.

"Posljedice će osjetiti cijeli svijet"

Bill Hare, klimatolog i izvršni direktor instituta Climate Analytics, koji nije sudjelovao u izradi izvješća, upozorio je da su promjene već sada nepovratne u vremenskim okvirima relevantnima za čovječanstvo.

"Ledeni pokrovi otapaju se šest puta brže nego prije 30 godina, morski led i planinski ledenjaci nestaju rekordnom brzinom, razina mora neumoljivo raste, a polarni oceani, ključni za život, postaju sve kiseliji. Sve su te promjene sada nepovratne u ljudskim vremenskim okvirima, sve imaju posljedice za cijeli svijet i sve guraju klimatske utjecaje izvan granica mogućnosti prilagodbe", rekao je Hare.

Uputio je i oštru kritiku političarima i čelnicima industrije fosilnih goriva koji su usporavali klimatske mjere.

"Svaki ministar u bilo kojoj vladi i svaki direktor kompanije za fosilna goriva koji je ikada uspio oslabiti klimatske mjere može pogledati ovo izvješće i vidjeti kako su njihovi postupci temeljito oštetili svijet u kojem živimo", zaključio je.