Hrvatska bi kroz dvije godine trebala dobiti novi sustav naplate cestarina, a koji će zamijeniti dosadašnji model i ukinuti naplatne kućice. No to ipak ne znači da nam stižu vinjete, jer kako tvrde iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - Hrvati ne žele vinjete. Odlučili smo to provjeriti.
Svakog ljeta ima nesnosne gužve na našim autocestama, a najveći razlog tomu su naplate kućice koje zaustavljaju protok prometa. Stoga se već desecima godina raspravlja o uvođenju novog modela naplate cestarina koji bi omogućio veći protok prometa. Cestarine se gotovo svugdje naplaćuju, bilo kroz njihovo korištenje (prema prijeđenom kilometru), bilo prema vremenskom korištenju (vinjete), ili kroz poreze.
Prva opcija je i najpoštenija jer se plaća onoliko koliko se i vozi, no domaćem stanovništvu u pravilu više odgovara sustav vinjeta jer bi, gledano kroz dulji period, platili manje. Oni koji bi platili više, odnosno razliku, su stranci, točnije tranzitni promet. Hrvatska je turistička zemlja i autoceste su građene imajući na umu ljetne gužve i količinu prometa koji stiže tijekom turističke sezone, čemu svjedoče i brojne kolone u tim mjesecima, tako da ne možemo reći da bi i sustav vinjeta bio nepošten.
Bez rampi, ali i vinjeta
Stoga je Ministarstvo odlučilo krenuti u akciju i ponuditi novi model naplate cestarina koji bi povećao protok prometa i smanjio kolone. No nisu se odlučili ni na ukidanje naplata, niti na vinjete. Odlučili su se na potpuno novi model o kojem smo već pisali.
Ukratko, radi se o sustavu ALPR (Automatsko prepoznavanje registarskih pločica), a korisnicima će biti omogućeno da se u sustav naplate cestarine prijave online, na samoj autocesti, u prodajnim uredima Hrvatskih autocesta (HAC) i koncesionara te na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima će HAC sklopiti ugovor, a to će vjerojatno biti benzinske postaje.
Drugim riječima, prije ulaska na autocestu morat ćete se prijaviti, ili putem interneta, ili na prodajnim mjestima, automatima na frekventnim lokacijama (npr. granični prijelazi i benzinske postaje) ili preko pozivnog centra (autorizacijom kreditne kartice). “Takav model imaju Francuska, Španjolska, Portugal, Italija, dio mediteranskih zemalja iz razloga što bi utjecaj cestarina bio velik na turizma. To je najpošteniji sustav koji naplaćuje prema prijeđenom kilometru”, rekao nam je Anđelko Kasunić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata u HAC-u.
Zašto ne vinjete?
Jedan od ciljeva naplate cestarina trebao bi biti i privlačenje ljudi na korištenje istih. Razlozi su brojni, a jedan od najvećih je sigurnost u prometu. Vinjete vrlo dobro rješavaju taj problem jer mnoge motivira na korištenje autocesta, pogotovo kada je riječ o domaćem stanovništvu.
Uzmimo samo na primjer susjednu Sloveniju. Cijena vinjete za osobni automobil ovisi o vremenskom korištenju autocesta. Tako ćete za tjedan dana neograničene vožnje autocestama diljem zemlje platiti 16 eura, mjesec dana će vas koštati 32 eura, a postoji i mogućnost kupnje godišnje vinjete koja košta 117,50 eura.
Za usporedbu s Hrvatskom, samo ćete za dionicu između Zagreba i Splita platiti 24 eura. Drugim riječima, ako tri puta u godini dana odete od Zagreba do Splita i natrag, već ste platili daleko više nego što bi vas koštala godišnja vinjeta u Sloveniji s kojom možete koristiti sve autoceste neograničeno.
Ne čudi stoga da bi većina Hrvata bila za sustav naplate putem vinjeta, no iz Ministarstva kažu da to nije istina – Hrvati ne žele vinjete.
“Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model “plati koliko voziš” umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja”, izjavio je ministar Oleg Butković.
Postavlja se pitanje koje je to istraživanje i zašto bi čak 70 posto ispitanika bilo protiv vinjeta? Istraživanje, na koje se poziva ministar Butković, je zapravo anketa. Kako su nam, u sklopu priprema za predstavljanje koncepta novog sustava elektroničke naplate, HAC je 2019. godine naručio istraživanje o navikama korištenja autocesta. Cilj istraživanja bio je dobiti odgovore na pitanja o navikama korištenja autocesta i usporedba autocesta s inozemnim, svrhe putovanja autocestama, usporedbe kvalitete i cijena hrvatskih i inozemnih autocesta.
Također su ispitani stavovi građana o naplati cestarine, izgradnji novih dionica i drugo. Rezultati ankete provedene na uzorku od 600 ispitanika, prezentirani su u javno dostupnom dokumentu, brošuri koju je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdalo u srpnju iste godine.
Anketno pitanje
Navedena anketa pokazala je da velika većina ispitanih, njih 77 posto, ne želi da se autoceste daju u monetizaciju. Još veći broj njih (82 posto) želi da se postojeći model zamijeni modelom koji će omogućiti naplatu bez zaustavljanja i bez kontakta. Ne čudi to kada je preko 90 posto njih odgovorilo da zna za postojeći sustav elektronske naplate (ENC), ali koristi ga tek nešto više od pola njih (51 posto).
No što su ispitani rekli za vinjete? Anketari su zaključili kako je 7 od 10 ispitanih preferira model “plati koliko voziš” umjesto vinjeta, a ponudili su im tri moguća odgovora.
- Model naplate korištenja samo autocesta prema prijeđenoj udaljenosti “plati koliko voziš”
- Model naplate ne samo autocesta već i većine državnih cesta po uzoru na zemlje s vinjetama (vremensko ograničenje)
- Ne znam
Rezultat? Čak 70 posto ispitanih se odlučilo za prvi model, dok je tek 29 posto njih izabralo vinjete. Jasno jer su kod prvog ponuđenog odgovora bile naglašene samo autoceste, dok je kod drugog ponuđenog odgovora, gdje se spominju vinjete, naplata “obuhvatila” i većinu državnih cesta. Mnoge je to navuklo na pomisao da će se i ceste koje se sad ne naplaćuju početi naplaćivati putem vinjeta te su zato odabrali prvu opciju.
Hrvatska će, tako, dobiti potpuno novi sustav naplate kakav još nije viđen u Europi, a koji će umjesto procijenjenih 570 milijuna kuna (oko 75 milijuna eura), koštati između 80 i 220 milijuna eura, ovisno o ponudi koja bude izabrana na javnom natječaju. Ovo je pitanje bilo očito dovoljan okidač da Vlada odustane od vinjeta, iako bi one išle na ruku domaćim vozačima.
Vozili bi se više autocestom, ali…
Anketa otkriva i još neke zanimljive stvari kada je u pitanju korištenje autocesta u Hrvatskoj. Tako je otkriveno da većina građana koristi autoceste za odlaske na odmor, ljetovanja, zimovanja, zatim za posjetu rodbini i prijateljima, a tek onda za poslovna putovanja i odlazak na posao. Anketari su stoga zaključili kako se “autocestama putuje primarno u svrhe koje su sporadične”.
Kao razlog odabira autoceste velika većina ispitanih istaknula je brzinu putovanja i uštedu vremena, a na drugom mjestu je sigurnost, dok je na trećem komfor prometovanja.
Do prije pandemijske 2020. godine HAC je imao zimsku i ljetnu tarifu, točnije autoceste su zimi bile nešto povoljnije. Vlad je za vrijeme ljeta 2020. ostavila “zimsku cijenu” kako bi potaknula turizam te je ta odluka ostala na snazi do danas.
Da bi autocesta trebala biti povoljnija zimi slaže se i većina ispitanih. Na pitanje “podržavaju li ideju niže cijene cestarina u vrijeme smanjenog prometa i više cijene u vrijeme najvećih gužvi”, njih 64 posto odgovorilo je potvrdno, dok je 30 posto bilo protiv takve ideje.
Također većina ispitanih (69 posto) podržava više cijene cestarine za veće zagađivače i popuste za ekološki čista vozila.
HAC se nedavno pohvalio da su hrvatske autoceste treće najbolje u Europi i osme na svijetu. To je veliko priznanje, a s time da imamo nove i održavane autoceste slažu se i ispitani u anketi. Njih 55 posto misli da su naše autoceste jednake kvalitete kao i strane, dok ih 24 posto misli da su kvalitetnije. Tek 19 posto njih misli da su lošije nego u stranim zemljama.
Isto tako, ako je vjerovati anketi, Hrvati misle i da su njihove autoceste i preskupe. Čak 63 posto ispitanih misli da su hrvatske autoceste skuplje do stranih, 22 posto da su jednake cijene, a tek šest posto njih misli da su jeftinije.
A da je cijena itekako bitan faktor dokazuje i sljedeće anketno pitanje koje otkriva da bi 70 posto vozača više koristilo autoceste kada bi cestarina bila niža. Zašto bi to bilo dobro po pitanju sigurnosti na cestama ne treba previše naglašavati. No odabrani model, odnosno odustajanje od vinjeta, zasigurno znači i da se Hrvati neće voziti autocestama po povoljnijim cijenama jer ako uzmemo u obzir cijenu novog sustava bit će dobro ako cestarine ostanu iste kao što su i sada.
Što se samog novog modela tiče, postupak javne nabave nabave još traje pa se točni detalji o tomu kako će izgledati još ne znaju. Poznato je samo da se radi o sustavu naplate bez zaustavljanja, odnosno naplati cestarine u slobodnom protoku vozila bez rampi, blagajnika i naplatnih kućica, a bez vinjeta. No ono što znamo jest to da ga ne treba očekivati prije 2025. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare