Ako su vam ikada rekli da imate neobične ili čak posve čudne navike, možda ste zapravo samo neshvaćeni genij.
Kroz povijest su veliki umovi pokazali da visok IQ često dolazi s ponašanjem koje nije nužno u skladu s onim što društvo smatra “normalnim”.
Primjerice, slavni skladatelj Ludwig van Beethoven imao je pomalo neobičnu jutarnju rutinu koja je uključivala točno brojanje šezdeset zrna kave i potapanje glave u hladnu vodu.
Iako bi ova praksa danas mogla naići na osudu u određenim krugovima, u njegovo je vrijeme bila prilično neobična, izvještava Mirror.
Isto tako, Lord Byron, slavni pisac 19. stoljeća, bio je poznat po svojoj ekscentričnosti, pa je tijekom studentskih dana kao kućnog ljubimca držao medvjeda kojeg je čak pokušavao upisati na predavanja.
Rijetki bi danas otišli tako daleko, ali ako ste skloni neobičnom ponašanju, mogli biste se prepoznati u nekom od sljedećih primjera…
Razgovor sa samim sobom: Iako se razgovor sa samim sobom često smatra znakom ludila, istraživanja pokazuju da ova navika može poboljšati pamćenje i sposobnost fokusiranja.
Studija iz 2017. pokazala je da kada ljudi prestanu razgovarati sami sa sobom, njihovi se mozgovi ponašaju slično mozgovima majmuna, aktivirajući različita područja za vizualne i slušne zadatke. Iako to nije jedini način kontrole ponašanja, samorazgovor nam pomaže organizirati svoje misli i postupke.
Noćne aktivnosti: Iako je dovoljno sna ključno za zdravlje, istraživanja pokazuju da noćne ptice često postižu bolje rezultate na kognitivnim testovima. Studija Imperial Collegea u Londonu pokazala je da odrasli koji su bili aktivniji navečer imaju bolje kognitivne sposobnosti od onih koji su radije rano ustajali. Poznate noćne ptice su pisac James Joyce i bivši britanski premijer Winston Churchill.
Sanjarenje: Maštarenje, iako se ponekad kritizira, zapravo je znak visoke kreativnosti i inteligencije. Istraživanja su pokazala da ljudi koji često sanjaju imaju mozak koji je učinkovit u rješavanju zadataka i pokazuje veću kreativnost. Sanjarenje dopušta umu da luta, što može dovesti do novih i neočekivanih ideja.
Neuredan radni prostor: Dok neki ljudi ne mogu raditi u neredu, neuredan stol može biti znak kreativnog uma. Studija iz 2013. pokazala je da ljudi koji rade u neurednim sobama imaju veću vjerojatnost da će generirati kreativne ideje. Neuredno okruženje potiče oslobađanje od konvencija i potiče inovativno razmišljanje.
Znatiželja: Oni koji su istinski inteligentni često postavljaju pitanja jer imaju prirodnu znatiželju i želju za učenjem. Iako se postavljanje pitanja može činiti kao znak neznanja, istraživanja pokazuju da se ljudi koji traže savjet percipiraju kompetentnijima.
Introvertirane tendencije: Introverti često pokazuju dublje razine kritičkog mišljenja. Studija s Harvarda pokazala je da introverti imaju deblju sivu tvar u mozgu i pokazuju veću aktivnost u frontalnim režnjevima, koji su ključni za analitičko razmišljanje.
Ljubav prema knjigama: Ako želite povećati svoju inteligenciju, neophodno je razviti naviku čitanja. Čitanje potiče stvaranje novih neuronskih veza i jačanje bijele tvari u mozgu, što poboljšava sposobnost obrade informacija. Za razvijanje ljubavi prema knjigama nikada nije prerano ni prekasno, a kako je rekao Albert Einstein: “Ako želite da vam djeca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentniji, čitajte im više bajki”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!