Znanstvenici upozoravaju: "Ne dirajte morsko dno!"

Praksa uključuje skupljanje nodula sličnih stijenama s golemih područja morskog dna. Ti grudasti komadi veličine krumpira sadrže metale i minerale poput cinka, mangana, molibdena, nikla i elemenata rijetkih zemalja, piše The Conversation.

Tehnologija za rudarenje u dubokom moru postoji, ali komercijalno rudarenje u dubokom moru zasad se ne provodi nigdje u svijetu. To bi se uskoro moglo promijeniti. Zemlje se ovog mjeseca sastaju u Kingstonu na Jamajci kako bi dogovorile kodeks o rudarenju. Takav kodeks otvorio bi put da rudarenje započne u sljedećih nekoliko godina.

Australska nacionalna znanstvena agencija CSIRO u četvrtak je objavila istraživanje o utjecaju rudarenja u dubokom moru na okoliš. Cilj mu je potaknuti bolje upravljanje okolišem ako rudarenje u dubokom moru ipak započne.

Mi smo već ranije osporavali opravdanost rudarenja u dubokom moru, oslanjajući se na naše znanje iz međunarodne politike i upravljanja okolišem. Tvrdimo da je rudarenje u dubokom moru štetno, a ekonomske koristi su precijenjene. Štoviše, metali i minerali koji bi se vadili nisu rijetki.

Najbolji smjer djelovanja bio bi zabrana međunarodnog rudarenja morskog dna, nadovezujući se na koaliciju za moratorij.

Upravljanje i praćenje štete za okoliš

Nedavni napredak u tehnologiji učinio je rudarenje u dubokom moru izvedivijim. No uklanjanje nodula – što također zahtijeva pumpanje vode – pokazalo se štetnim za morsko dno i opasnim za morski život.

CSIRO je razvio prve okvire za upravljanje i praćenje okoliša kako bi se zaštitili ekosustavi dubokog mora od rudarenja. Cilj mu je pružiti „pouzdane, znanstveno utemeljene alate za procjenu okolišnih rizika i održivosti rudarenja u dubokom moru“.

Znanstvenici sa Sveučilišta Griffith, Muzeja Viktorije, Sveučilišta Sunshine Coast i Earth Sciences New Zealand također su sudjelovali u radu.

Metals Company Australia, lokalna podružnica kanadske kompanije za istraživanje rudarenja u dubokom moru, naručila je istraživanje. Uključivalo je analizu podataka s probnog rudarenja koje je tvrtka provela u Tihom oceanu 2022. godine.

Tvrtka predvodi nastojanja da se ubrza rudarenje u dubokom moru. To uključuje guranje kodeksa o rudarenju i istraživanje komercijalnog rudarenja međunarodnog morskog dna uz odobrenje američke vlade.

Na brifingu za medije ovog tjedna, glavni znanstvenik CSIRO-a Piers Dunstan rekao je da je rudarska aktivnost značajno utjecala na morsko dno. Neki morski organizmi, posebno oni pričvršćeni na nodule, imaju vrlo male šanse za oporavak. Rekao je da će, ako rudarenje krene, praćenje biti ključno.

Sumnjamo da se ekološki utjecaji mogu učinkovito kontrolirati čak i s ovim novim okvirom. Malo se toga zna o životu u tim dubokomorskim ekosustavima. No istraživanja pokazuju da rudarenje nodula uzrokuje goleme gubitke staništa i štetu.

Trebamo li doista otvoriti oceane za rudarenje?

Tvrdimo da je odgovor ne, i to iz tri razloga:

1. Minerali nisu rijetki
   
   Minerali potrebni za energetsku tranziciju obilno se nalaze na kopnu. Poznata globalna kopnena nalazišta kobalta, bakra, mangana, molibdena i nikla dovoljna su da zadovolje trenutačne razine proizvodnje desetljećima – čak i uz rastuću potražnju.
   Ne postoji uvjerljiv razlog za vađenje minerala iz dubokog mora, s obzirom na ekonomiju dubokomorskog i kopnenog rudarstva. Dubokomorsko rudarenje spekulativno je i neizbježno preskupo zbog udaljenih i dubokih operacija.
   Tvrdnje o oskudici minerala koriste se kako bi se opravdao pokušaj legitimacije nove granice eksploatacije u dubokom moru. Priliku koriste investitori da zarade na špekulacijama i privuku državne subvencije.
   
2. Rudarenje na moru neće zamijeniti rudarenje na kopnu
   
   Zagovornici tvrde da dubokomorsko rudarenje može zamijeniti dio rudarenja na kopnu, koje uzrokuje društvene probleme uključujući narušavanje prava domorodačkih i lokalnih zajednica, te šteti okolišu.
   No dubokomorsko rudarenje neće nužno zamijeniti ili smanjiti rudarenje na kopnu. Ugovori o rudarenju na kopnu traju desetljećima, a uključene tvrtke neće napustiti postojeće ili planirane projekte. Njihove će aktivnosti i dalje trajati, čak i ako dubokomorsko rudarenje započne.
   Dubokomorsko rudarenje suočava se s mnogim istim izazovima kao i rudarenje na kopnu, dok uvodi i nove probleme. Društveni problemi tijekom transporta, prerade i distribucije ostaju isti.
   A industrije na moru već su opterećene modernim ropstvom i kršenjima radnih prava, dijelom zato što ih je notorno teško nadzirati.
   Dubokomorsko rudarenje ne rješava društvene probleme povezane s rudarenjem na kopnu – već im dodaje nove izazove.
   
3. Zajednička baština čovječanstva i Globalni jug
   
   Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, međunarodno morsko dno zajednička je baština čovječanstva. To znači da bi prihodi od rudarenja u dubokom moru trebali biti pravedno raspodijeljeni među svim državama.
   Komercijalna partnerstva dubokomorskog rudarstva između zemalja u razvoju na Globalnom jugu i tvrtki sa Sjevera još uvijek nisu donijela korist prvima. Malo toga upućuje na to da će se taj obrazac promijeniti.
   Primjerice, kad je kanadska tvrtka Nautilus bankrotirala 2019., Papua Nova Gvineja ostala je zadužena milijunima zbog propalog domaćeg projekta rudarenja u dubokom moru.
   The Metals Company ima partnerstva s Nauruom i Tongom, no najnoviji ugovor s SAD-om stvara nesigurnost oko toga hoće li se njihovi dogovori poštovati.
   Europski investitori preuzeli su Blue Minerals Jamaica, izvorno jamajčansku tvrtku, ubrzo nakon što su orkestrirali njezino pokretanje. Stoga bi sav profit završio u inozemstvu.

Pametna investicija?

Nije jasno hoće li rudarenje u dubokom moru ikada biti dobra investicija.
Više velikih korporativnih investitora povuklo se iz industrije ili bankrotiralo. The Metals Company primila je i obavijest o uklanjanju s burze Nasdaq zbog lošeg financijskog poslovanja.

S obzirom na prijetnju štete okolišu, dokazi upućuju na to da rudarenje u dubokom moru jednostavno nije vrijedno rizika.