Skoro dvije godine od početka pandemije covida-19 zrakoplovstvo, na globalnom nivou jedna od najpogođenijih gospodarskih grana, polako se oporavlja. Krajem prošle godine neki brojevi su se već približili zadnjoj "normalnoj" godini – 2019. Ako su prije pandemije najveće brige uzrokovale gužva na nebu i osjetno povećanje emisije stakleničkih plinova iz zrakoplovstva, sada praktično cijela industrija i politika teže prije svega jednom cilju – povratku u ovo stanje. Također uz pomoć ekološkog "ludila".

2019. godine su avioprijevoznici izveli nešto više od 11 milijuna letova s polijetanjem ili slijetanjem u Europi. 2020. godine, u prvoj godini pandemije covida-19, kada je putnički aviopromet od ožujka do svibnja bio čak potpuno obustavljen, izveli su ih samo pet milijuna.

Prošle godine je organizacija Eurocontrol, sistemski operater europskog zračnog prostora, izbrojila nešto više od šest milijuna, 4,9 milijuna odnosno, 44 posto manje nego u posljednoj “normalnoj”, 2019. godini.

“U 2021. godini smo bili svjedoci djelomičnom, i ustrajnom oporavku zračnog prometa,” napisali su u prošlom tjednu objavljenom statističkom pregledu prošle godine. Još u siječnju je bilo za 64 posto manje zračnog prometa nego u siječnju 2019. godine. U prosincu prošle godine su brojevi bili još za samo 22 posto niži nego u prosincu 2019. godine.

Oporavak zračnog prometa je na vidiku, ali je još uvijek vrlo nesiguran i ovisan o razvoju pandemije. “Kad se pojavio omikron i kad su države ponovo počele pooštravati mjere na granicama, zračni promet u Europi je u jednom tjednu opao za deset posto,”, izjavio je ravnatelj Agencije za civilno zrakoplovstvo Rok Marolt. “Zračni promet se nakon pada jako dugo oporavlja, a kod novih komplikacija ponovo vrlo brzo opada.

Nužni su bespotrebni letovi

Neizvjesnost aviokompanijama uzrokuje mnogo glavobolje, posebno u vezi s pravilima unutar industrije, koja su prvenstveno namijenjena očuvanju predvidivosti zračnih veza, a ne usputnom prilagođavanju situaciji.

“Najesen smo bili ugodno iznenađeni oporavkom našeg posla. Ali od sredine siječnja do veljače ponovo zapažamo snažan pad rezervacija, ” u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung krajem prošle godine je izjavio predsjednik uprave grupacije Lufthansa Carsten Spohr. Pored njemačkog nacionalnog prijevoznika u grupaciju Lufthansa između ostalih spadaju još i kompanije Austrian Airlines, Eurowings i Brussels Airlines.

Nova ograničenja zbog širenje omikron varijante koronavirusa su se ponovo uvukla u zračna putovanja. “Zbog toga moramo otkazati 33 tisuće letova, približno deset posto svih planiranih u našoj grupaciji u zimskoj sezoni. Istovremeno, u tom razdoblju moramo izvesti dodatnih 18 tisuća bespotrebnih letova samo zato da bismo sačuvali pristup našim stalnim aerodromskim terminima.”

“Ekološka i financijska ludost”

Na najprometnijim europskim zračnim lukama termini za polijetanja i slijetanja, takozvani “slotovi”, predstavljaju značajnu imovinu aviokompanija, koji im omogućavaju stabilno poslovanje. Kako bi ih zadržali za sebe, moraju ih i koristiti.

Prije pandemije je vrijedilo da za očuvanje svog slota aviokompanija mora izvesti najmanje 80 posto svih predviđenih letova u određenom terminu. Zbog tog pravila su već početkom ožujka 2020., kada su ljudi masovno počeli otkazivati putovanja, europskim nebom letjeli skoro prazni zrakoplovi. Nijedna od aviokompanija nije željela izgubiti svoje slotove, jer bi im to nakon normalizacije situacije uzrokovalo velike operativne probleme.

Europska komisija je tada, privremeno, na jednu godinu, do prošlog proljeća, suspendirala kvote letova za očuvanje slotova. To je učinila uprkos prosvjedima nekih niskobudžetnih avioprijevoznika, među njima Ryanaira i WizzAira, čiji su čelnici tvrdili, da se pri tome radi o zaštiti nacionalnih prijevoznika i ometanju konkurencije.
Poslije godinu dana bez ikakve kvote letenja za očuvanje aerodromskih slotova su u Europskoj komisiji odlučili da avioprometu treba vratiti barem određenu mjeru predvidivosti i “normalnosti”. Tako su za prošlogodišnju ljetnu sezonu odlučili da će aviokompanije za očuvanje slotova morati obaviti barem 50 posto predviđenih letova.

Ljeti, na vrhuncu turističke sezone i u razdoblju niže stope infekcija, to je bilo prilično jednostavno postići. Problem je nastao kada je Komisija ljetos odlučila da će ista, 50-postotna kvota vrijediti i za zimsko razdoblje.

“Mnogi zrakoplovi će uprkos vrlo malom interesu svejedno morati poletjeti za zaštitu slotova, što je ekološka i financijska ludost,” početkom ljeta je napisao Willie Walsh, direktor međunarodnog udruženja avioprijevoznika IATA, koje ujedinjava 290 aviokompanija iz cijelog svijeta.

Uprkos pozivima brojnih predstavnika avioindustrije i političara, te ogorčenju ekologa, Europska komisija zasad još uvijek ustraje na 50-postotnom pragu za očuvanje slotova, tvrdeći da time osigurava mobilnost i zaštitu potrošača.

U Sloveniji još uvijek više od milijun putnika manje

Daleko najprometniju slovensku zračnu luku na Brniku problemi s očuvanjem slotova ne pogađaju. Naime, još uvijek je vrlo mali i premalo važan da bi se aviokompanije otimale za prostor na njemu.

Slovenski zračni prostor je već skoro pun zrakopolova kao i prije pandemije, ali je još uvijek daleko manje letova usmjerenih na naše zračne luke.

U katastrofalnoj 2020., kada je redovni putnički aviopromet od sredine ožujka do početka svibnja bio potpuno obustavljen, broj putnika u brničkoj zračnoj luci u odnosu na 2019. opao je za čak 83 posto.

Prošle godine se počeo oporavljati, ali je još daleko od predkrizne razine. 2019. godine je preko brničkog aerodroma prošlo više od milijun i 700 tisuća putnika. U 2020. ih je bilo 291 tisuću. Prošle godine još uvijek samo 431 tisuću.

“Po našim očekivanjima broj putnika će se na razinu iz 2019. vratiti 2026. ili 2027. godine,” rekao je Janez Krašnja, šef aerodromskih usluga u kompaniji Fraport Slovenija, koji upravlja aerodromom Jožeta Pučnika.

U usporedbi s prošlom zimom, ove godine je rast primjetan. “U ovom trenutku u zimskom redu letenja iz naše zračne luke je moguće letjeti na 14 destinacija, što ukazuje na lijep trend rasta u usporedbi s prošlogodišnjom zimskom sezonom kad smo u isto vrijeme imali svega šest aviolinija. Također i za dalje, za ljetni red letenja imamo dobre pokazatelje, jer planiramo redovne letove na barem 22 destinacije”.

Naravno da je, dodao je Krašnja, daljnji razvoj na području aviolinija snažno ovisan o razvoju pandemije.

Fraport Slovenija, koji je 2020. godinu završio s nešto više od šest milijuna eura gubitka, bi se u prošloj godini već trebao približiti pozitivnom poslovanju. “Na kraju, ali ne i manje važno, promet nam je u usporedbi s 2020. godinom porastao za skoro 50 posto, a ne smijemo zaboraviti ni pet milijuna državne pomoći, koja nam je pomogla da prebrodimo teška vremena,” rekao je Krašnja. “Još ne znam hoćemo li imati dobit. Ukoliko bude, bit će minimalna.”

Dvostruka kriza zbog propasti Adrie

Slovenski aviopromet je bio u krizi i prije nego što je u ožujku 2020. godine krenula pandemija. Konačna propast Adrie Airways je već sama po sebi snažno srezala ponudu i količinu letova, jer je broj polijetanja i slijetanja na brničkom aerodromu u jesen 2019. momentalno snizila za približno 30 posto, a u cijeloj godini se to pokazalo kao 10-postotni pad prometa u usporedbi s 2018. godinom.

Prema mišljenju Roka Marolta propast Adrie je važan razlog za loše rezultate brničkog aerodroma. “Uvijek sam prigovarao onima koji su tvrdili da će pitanje avioveza nakon propasti Adrie urediti tržište. Tržište bi to sigurno uredilo u velikim prometnim čvorištima, recimo New Yorku, Frankfurtu, Bruxellesu, Parizu… U Sloveniji po mom mišljenju tržište nikada više neće na zadovoljavajući način urediti stanje na području avioveza jer smo nažalost premalo zanimljivi za strane prijevoznike.”

U Fraportu Slovenija kažu da su ispočetka najave za 2020. bile vrlo obećavajuće, kada im planove ne bi pokvarila pandemija. “Promet koji nam je osiguravala Adria Airways nismo mogli nadoknaditi u onolikoj mjeri u kojoj smo planirali,” izjavio je Janez Krašnja.

Veliki gubici za kontrolore zračnog prometa

Iako na njih rijetko tko pomisli, u tijeku zastoja avioprometa za vrijeme epidemije u velikoj krizi su se našli i kontrolori zračnog prometa. Po podacima Eurocontrola, njihovog krovnog regulatornog organa, europske kontrole zračnog prometa su zbog pada prihoda (aviokompanije svaki prelet zračnog prostora plaćaju) u 2020. imale 4,7 milijardi eura gubitaka. Prošle godine je bilo malo bolje – gubici su iznosili 3,7 milijardi eura.

“Iza nas su dvije teške godine, a budućnost izgleda sjajno. Nadam se da će prognoze izdržati,” razgovor je započeo Žiga Ogrizek, kontrolor leta u Kontroli zračnog prometa, slovenskoj kompaniji u državnom vlasništvu.

U 2020. godini je kompanija prvi put od osnivanja 2004. godine imala gubitak – iznosio je čak 14 milijuna eura.

Konačnih podataka za 2021. godinu još nema. “Sigurno smo i u 2021. godini ostvarili gubitak, ali će taj gubitak biti značajno manji nego u 2020.,” rekao je Ogrizek. Za ovu godinu već planiraju pozitivno poslovanje.

Prihodi Kontrole zračne plovidbe su samo u manjoj mjeri ovisni o broju polijetanja i slijetanja na slovenskim zračnim lukama. Glavninu njihovog dijela i prihoda predstavljaju preleti zrakoplova kroz slovenski zračni prostor. Njih je u 2019. godini bilo čak 324 tisuće. Broj je zatim u 2020. godini pao na 138 tisuća, a u prošloj godini je ponovo porastao na 204 tisuće preleta.

“Što se tiče preleta našeg zračnog prostora situacija je puno bolja, nego kad se radi o polijetanjima i slijetanjima na našim aerodromima,” izjavio je Ogrizek. “Imamo sreću da Slovenija leži na tzv. jugoistočnoj osi, gdje se promet prije svega na račun turističkih destinacija na jugoistoku Europe, oporavlja puno brže od europskog prosjeka.”

Dnevni rekordi

Dosad najprometniji dan na slovenskom nebu je bio 31. kolovoz 2019., kad je kroz zračni prostor koji nadziru letio 1551 zrakoplov. Isto tako je dnevni rekord u 2020. postavljen krajem kolovoza i iznosio je 960 letova. Rekordni dan u 2021. je bio krajem srpnja – 1360 letova. Slovenska Kontrola zračne plovidbe, naime, ne nadzire cijelo nebo iznad Slovenije. Za potrebe civilnog zrakoplovstva zračni promet iznad Prekmurja usmjeravaju njihove austrijske kolege.

Ako je na razini cijele Europe zračnog prometa u ovim danima i dalje za približno 25 posto manje nego u ovom razdoblju prije dvije godine, onda je promet kroz naš zračni prostor praktično već na istoj razini kao tada. “U prošlom tjednu smo čak za nekoliko postotaka premašili promet iz siječnja 2019., a očekujemo da će zbog pooštrene epidemiološke situacije on u drugoj polovini siječnja ponovo blago opasti,” rekao je Ogrizek.

Najprije oporavak, a tek onda briga za okoliš

Prije pandemije covida-19, koja ga je gurnula u najveću krizu u povijesti, civilno zrakoplovstvo je bilo među najbrže rastućim izvorima emisije stakleničkih plinova. Bilo je odgovorno za približno četiri posto svih europskih emisija CO2, pri čemu stručnjaci upozoravaju da na globalno zagrijavanje utječu i druge emisije zrakoplovnih motora, zbog čega je uloga avioindustrije u klimatskim promjenama još znatno veća.

Nakon što je pad prometa u 2020. i 2021. avionske emisije praktično prepolovio, industrija i politika prije svega rade na ponovnom povratku u “normalno stanje”. Iako se također i u avioindustriji puno govori o zelenom oporavku, realnost je prilično drugačija.

Kako u reviji Nature Communications tvrde stručnjaci iz više europskih država, prognoze u vezi sa smanjenjem emisija iz zrakoplovstva su u skladu s ciljevima pariškog klimatskog sporazuma, iako “postoji velika vjerojatnost da ciljevi neće biti ostvareni.”

Olakšica za emisije

Aviokompanije, koje za aviogorivo svakako ne trebaju plaćati trošarine, ni obaveze na emisije CO2, ni porez na dodanu vrijednost, čime samo u Evropi godišnje uštede 27 milijardi eura, su se tijekom krize izborile još i za dodatnu pogodnost.

Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) je 2020. godine na brzinu izmijenila pravila rada svoje prve globalne sheme za ograničavanje avionskih emisija, nazvane CORSIA, čija je probna faza započela 2021. godine.

Ova shema bi trebala osigurati ugljično neutralan rast avioprometa. Aviokompanije bi to trebale postići poboljšanjem efikasnosti aviona, korištenjem novih “održivih” goriva i takozvanim ugljičnim poravnanjem (eng. offsetting), financijskom podrškom projektima za smanjivanje emisija na drugim područjima.

Na ovaj način bi osigurali da najavljeno značajno povećanje avionskih emisija u narednim desetljećima ne bi dodatno utjecalo na globalno zagrijavanje.

CORSIA je na početku predviđala da će za granicu, iznad koje će se aviokompanije morati pobrinuti za ugljično neutralan rast, vrijediti prosjek emisija u 2019. i 2020. godini. No kako je aviopromet u 2020. godini zbog pandemije drastično opao, to bi značilo da bi granica bila postavljena znatno niže nego što je to na početku predviđeno, a to bi snažno povećalo troškove aviokompanija.

Zato su u ICAO lobiranjem brojnih država odlučili da za polazište uzmu samo emisije iz 2019. godine, koja je za zrakoplovstvo do sada bila rekordna. To naravno znači da aviokompanije u nekoliko narednih godina, koliko će trajati oporavak nakon pandemije i vraćanje prometa na razinu iz 2019., za smanjivanje emisija u okiru ove sheme neće morati izdvojiti ni centa.

Procvat poslovanja privatnih zrakoplova

Emisije iz zrakoplovstva su jedne od najneravnopravnije raspoređenih među svjetskom populacijom. U 2018. je prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters, zrakoplovom putovalo samo 11 posto svjetskog stanovništva. Postotak svjetskog stanovništva, koji najčešće koristi avioprijevoze sam je odgovoran za više od polovine svih avionskih emisija.

Dok je prosječan Slovenac godišnje svim svojim aktivnostima odgovoran za nešto više od devet tona emisija CO2, česti korisnici privatnih aviona, kako navodi studija, samo letenjem uzrokuju do 7.500 tona godišnjih emisija CO2.

Svi segmenti zrakoplovstva zbog pandemije nisu jednako pogođeni. Dok se uobičajeni i niskobudžetni putnički promet još uvijek oporavljaju od šoka, drugi tržišni segmenti su prilično brzo stali na noge.

Teretni promet praktično nikada nije bio ozbiljno pogođen, a charter i poslovni letovi su također brzo oživjeli. Sva tri spomenuta segmenta su krajem prošle godine već pokazivali rast u usporedbi sa stanjem na kraju 2019. godine.

Pad ponude redovnih letova je među bogatima snažno povećao zanimanje za poslovne letove, za iznajmljivanje privatnih zrakoplova. Ponuđači letova i proizvođači manjih zrakoplova jedva sustižu porast interesa.

“Segment poslovne avijacije je u značajnom porastu,” komentirao je Žiga Ogrizek. “Nekolicina nekadašnjih pilota Adrie sada radi na ovom polju.”

Ovo je loša vijest za klimu. Kako upozoravaju u briselskoj nevladinoj organizaciji Transport&Environment, privatni letovi na pojedinačnog putnika u zrak ispuste između 5 i 14 puta više stakleničkih plinova od uobičajenih putničkih zrakoplova. Pored toga, ovi zrakoplovi češće obavljaju kraće, a time i manje efikasne letove, često između destinacija koje su na zadovoljavajući način dostupne i brzom željezničkom linijom.

“Pandemija je proširila bazu korisnika privatnih letova,” za Bloomberg je izjavio Ron Draper, predsjednik uprave kompanije Textron Aviation, koja proizvodi zrakoplove marke Cessna i Beechcraft. ” I to se neće promijeniti.”

Istovremeno je prošle godine uspješnim lansiranjem raketa u vlasništvu kompanija Virgin Galactic, Space X i Blue Origin započela nova era energetski i ekološki rasipnih letova – komercijalni svemirski turizam. Kako upozorava profesorica geografije na University College London dr. Eloise Marais, pri jednosatnom izletu u svemir su ispusti CO2 između 50 i 100 puta veći nego kod prekooceanskog leta putničkim zrakoplovom. Zato da bi milijarderi, kao što je Jeff Bezos, mogli glumiti astronaute i u bestežinskom prostoru ustima loviti kokice, piše N1 Slovenija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.