Hrvatska iznijela osam uvjeta Crnoj Gori: Bez njihova ispunjenja nema ulaska u Europsku uniju

Kako doznaje Radio Slobodna Europa (RSE) iz diplomatskih izvora, Zagreb je dokument ostalim članicama EU-a proslijedio početkom tjedna, jasno poručivši da otvorena bilateralna pitanja moraju biti riješena prije crnogorskog članstva.

Dio zahtjeva Hrvatska izravno povezuje sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, te 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da je konkretan napredak u rješavanju tih pitanja nužan kako bi pristupanje Crne Gore dobilo široku političku i parlamentarnu potporu u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora.

Šest zahtjeva povezanih s ratom i pravima hrvatskih državljana

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice rata devedesetih godina.

Zagreb traži isplatu odštete hrvatskim državljanima zatočenima u logoru Morinj, u kojem je od listopada 1991. do kolovoza 1992. bilo zatočeno više od 300 ljudi, uglavnom s dubrovačkog područja.

Hrvatska inzistira i na očuvanju spomen-ploče u Morinju, koju su ministri dviju država zajednički otkrili 2022. godine. U dokumentu se upozorava da je oko ploče postavljena metalna konstrukcija koja bi mogla poslužiti za njezino prekrivanje.

Treći zahtjev odnosi se na promjenu imena gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića. Hrvatska strana navodi da je Gopčević tijekom rata bio stražar u logoru Morinj.

Zagreb također zahtijeva rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uključujući pristup arhivima i razmjenu informacija, te procesuiranje ratnih zločina, uključujući zapovjednu odgovornost.

Šesti zahtjev odnosi se na rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori, među kojima je 51 obitelj iz Tivta te druge obitelji iz Boke kotorske.

Hrvatska traži povrat "Jadrana" i rješavanje granice

Preostala dva zahtjeva povezana su s pregovaračkim poglavljem 31, čije zatvaranje Hrvatska blokira od 2024. godine, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Jedan od ključnih zahtjeva jest povrat školskog broda Jadran. Hrvatska tvrdi da joj brod pripada na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine te ističe da se u Crnoj Gori nalazio na remontu kada je 1991. počeo rat.

Drugi zahtjev odnosi se na državnu granicu. Zagreb traži da Podgorica potvrdi poštovanje nekadašnje granice između dviju jugoslavenskih republika te da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na temelju postojećih karata.

Nakon rješavanja kopnenog razgraničenja Hrvatska je spremna nastaviti razgovore o morskoj granici, ali bez unaprijed određenih rokova.

Grlić Radman: Nijedno pitanje nije riješeno

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a 12. listopada u Luxembourgu poručio je da se hrvatski zahtjevi odnose na nasljeđe raspada Jugoslavije i Domovinskog rata.

"Ovdje govorimo i o vladavini prava. To su temeljna prava. U ovih 20, odnosno 35 godina, nijedno pitanje nije zatvoreno", upozorio je.

U dokumentu Hrvatska naglašava da podržava europski put Crne Gore, ali smatra da su pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovno otvorili povijesne prijepore.

Zagreb navodi da je Podgorici još u prosincu 2023. dostavio popis otvorenih pitanja te da su tijekom proteklih godina održani brojni bilateralni sastanci.

Unatoč tome, zaključuje se da nijedno od osam pitanja još nije riješeno.

Može li Hrvatska zaustaviti crnogorski ulazak u EU?

Crna Gora trenutačno je najdalje odmaknula među kandidatima za članstvo u Europskoj uniji. Privremeno je zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, dok ih još 12 čeka na zatvaranje.

Vlada u Podgorici želi završiti pregovore do kraja 2026., iako se među europskim dužnosnicima sve češće spominje početak 2027. godine.

Europska komisija već priprema nacrt pristupnog ugovora, koji bi mogao biti potpisan tijekom sljedećeg ljeta.

Međutim, za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i konačno pristupanje potrebna je suglasnost svih 27 članica EU-a, što znači da Hrvatska može blokirati daljnji napredak ako njezini zahtjevi ne budu ispunjeni.

Zagreb pritom poručuje da mu cilj nije opstruirati europski put Crne Gore, nego osigurati rješavanje otvorenih pitanja koja smatra važnima za dobrosusjedske odnose i zaštitu prava hrvatskih državljana.