Stanarine već skupih stanova u usporedbi s plaćama u Beogradu su dodatno skočile nakon dolaska stranaca zbog ukrajinske krize. Oni koji su odlučili na tome dobro zaraditi stanove iznajmljuju, prije svega, dobrostojećim državljanima Rusije i Ukrajine. Neki zbog toga čak otkazuju stanove dugogodišnjim stanarima.
Ruski državljani koji se od početka rata u Ukrajini doseljavaju u Beograd teško nalaze stanove, kaže za N1 Evgenije Nikolajev iz Moskve, i ističe da su cijene najma previsoke. U srpsku prijestolnicu, gdje se preselila firma za koju radi, planirao je doći u studenom, ali, dodaje, još nije uspio riješiti stambeno pitanje.
“Vrlo je teška situacija s nalaženjem prostora za život. Ne mogu naći ništa ispod 1.000 eura mjesečno, a to nisu luksuzna mjesta, nego često, mali prostori i studio stanovi”, kaže Nikolajev.
VEZANE VIJESTI
.mxf-175x117.jpg)
Stanove traži i razgleda na internetu, preko oglasa i u grupama na Facebooku, ali ističe da potraga za funkcionalnim, a ne luksuznim prostorom, nije laka.
“Tražim stan s normalnim krevetom, ne kaučem i slično, kao i normalnom kuhinjom, umjesto kuta s malim štednjakom ili mikrovalnom”, objašnjava on.
Navodi da cijene upoređuje s Moskvom, gdje je nekoliko godina u najmu imao jednosoban stan od 30 ili 40 kvadrata za 30.000 rubalja, što je približno oko 480 eura. Kaže da isti problem s rješavanjem stambenog pitanja imaju njegove kolege i prijatelji.
“Naša kompanija se preselila u Beograd i imamo mnogo ljudi. Mnoge moje kolege su se preselile tamo, ali to nisu samo IT kompanije, nego i druge firme”, objašnjava Nikolajev.
Dodaje da mnogi još pokušavaju dugoročno riješiti stambeno pitanje. “Poznajem više ljudi koji traže stan. Moj prijatelj je doveo obitelj, imaju malu djecu. Plaćaju stan oko 1.200 eura mjesečno, a morali su platiti šest mjeseci unapred. To nije veliki stan, ima dvije sobe”, kaže Nikolajev.
Prisjeća se da je i prije rata bio u Srbiji i da je tada situacija bila neusporedivo drugačija.
“Prije veljače sam boravio u Beogradu. Ne sjećam se točno kako se zvalo naselje, ali je stan bio blizu kazališta, Narodnog muzeja i velikog trga, a plaćao sam ga 250 eura”, objašnjava Nikolajev.
U Srbiju je od početka rata došlo više od 100.000 ruskih državljana, prema podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila. Najviše ih je u Beogradu, ali i u drugim velikim gradovima poput Niša i Novog Sada, što je zbog eksplozije potražnje dovelo do eksplozije cijena.
Neki stanodavci to koriste pa traže mnogo veću mjesečnu zakupninu, nego što je realna vrijednost, kaže posrednik u prodaji i prometu nekretnina agencije City Expert Nikola Čobić. “Nažalost, situacija je takva da stanova za 200 i 300 eura gotovo da nema. Cijene su dosta porasle zbog priljeva ljudi iz inostranstva, prije svega iz Rusije. Kada se stan i pojavi na oglasu, doslovno se izda za jedan dan”, objašnjava Čobić.
Dodaje da su cijene porasle zbog mnogo veće potražnje za najmom nekretnina, u odnosu na ponudu. “Neki stanodavci to koriste, pa su podigli cijene dosta iznad realnih, ali, opet i takvi stanovi pronalaze svoje zakupce, prije svega ljude iz inozemstva”, ističe Čobić i dodaje da kada nečega nema na tržištu, cijene automatski rastu i da je pitanje realne cijene “pitanje svih pitanja”.
“Vi sada pristojan stan od 30 kvadrata, na pristojnoj lokaciji, teško možete pronaći ispod 400 ili 500 eura mjesečno, što ranije nije bio slučaj. Ranije ste sličan stan mogli zakupiti za do 300 eura, a sada pronaći takav stan ispod 400 ili 500 eura nije moguće. Ljudi čuju – susjed je izdao za ovoliko, prijatelj je izdao za ovoliko i onda na osnovu toga formiraju neke svoje cijene”, navodi on.
Kaže da je i u agenciji City Expert bilo takvih slučaja, ali da je zadatak profesionalaca da stanodavce posavjetuju koliko nekretnina treba mjesečno koštati. “Opet, oni su vlasnici, i oni su ti koji na kraju daju završnu riječ i određuju cijenu zakupa”, ističe Čobić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!