O eventualnom članstvu u NATO-u te o odnosima Finske i Bosne i Hercegovine za N1 govorio je i veleposlanik Finske za Bosnu i Hercegovinu Kalle Kankaanpää. Komentirao je i posljednje izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o uvjetovanju ulaska Finske u NATO izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Tvrdi kako bilo kakve prijetnje ne mogu promijeniti odluku njegove Vlade da raspravlja o putu prema NATO-u i da će odluka biti uskoro donesena. S finskim veleposlanikom razgovarao je Esmir Milavić.

Razgovor prenosimo u cijelosti:

Rekao sam da je jedno od ključnih pitanja u posljednjih nekoliko tjedana ovdje na Zapadnom Balkanu to hoće li Finska i Švedska postati članice NATO-a. Ali, prije nego Vas to pitam, zamolit ću Vas da prokomentirate nedavnu izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da će blokirati potencijalno članstvo Finske u NATO-u iz razloga što želi da se riješi pitanje Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini prije nego Finska postane članica NATO-a. Kakav je Vaš komentar i komentar Vaše vlade na ovu izjavu?

Finska i Hrvatska imaju odlične odnose na svim nivoima, političkim, administrativnim nivoima. Ne vidim nikakvu promjenu u ovoj situaciji. Imao sam različite razgovore s predstavnicima Hrvatske vlade, išao sam u Hrvatski sabor. Nisam uopće zabrinut. Ovo je dio normalne političke rasprave.

Kada gospodin Milanović kaže da neće dozvoliti da Vaša zemlja postane članica zbog nečega što se događa u Bosni i Hercegovini, vidite li to kao unutarnje političko pitanje Hrvatske ili samo kao pitanje koje se samo prelijeva iz Bosne i Hercegovine na hrvatsku političku scenu? I hoćete li nastaviti razgovor s Hrvatskom vladom o ovom pitanju?

Kao što ste rekli, ja sam veleposlanik i u BiH i podržavam Bosnu u nastojanju da reformira Izborni zakon. Bilo bi mi jako drago da vidim da je ovaj spor riješen, bilo je dosta napora svih strana, ali nažalost to nije učinjeno. Mi se zalažemo za reformu Izbornog zakona ili neophodne reforme Ustava kako bi BiH imala slobodne i fer izbore, prema međunarodnim standardima i na vrijeme početkom listpada. U Hrvatskoj sam veleposlanik više od godinu dana i obvezno stalno imam kontakte s lokalnim vlastima. I ovo je uobičajeno. Stalno imam kontakte.

Jeste li imali ikakve kontakte s predstavnicima BiH po ovom pitanju ili vlasti u Sarajevu nisu zainteresirane za kontakt s Vama, kada je u pitanju ova konkretna priča, ne nužno za opću komunikaciju kada su u pitanju odnosi između dvije zemlje. Sudeći po Vašim riječima, ako napravimo značajan napredak, kada je u pitanju situacija s reformama u Bosni i Hercegovini, mogli bismo računati na podršku Finske kada je riječ o odluci da BiH postane kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

EU je jedan od najjačih pobornika BiH, a Finska kao članica EU-a ohrabruje Vašu zemlju da nastavi putem EU-a. Na isti način kao i Sjedinjene Američke Države, međunarodne organizacije, OSCE, su važna podrška BiH.

Važno pitanje koje sam spomenuo u uvodu, je potencijalno članstvo Vaše zemlje u NATO-u. Mnogi mediji pišu da će Vaš predsjednik Ninisto, kada bude posjetio Švedsku sredinom sljedećeg mjeseca, donijeti tu odluku da zatraži članstvo u NATO-u. Koja je Vaša trenutna pozicija u vladi? Znam da vodite istragu i raspravu u parlamentu o situaciji i potencijalnom članstvu u NATO. Koliko mu je Vaša zemlja blizu u ovom trenutku?

Finska je godinama aktivan partner NATO-a, veoma smo bliski NATO-u, imamo zajedničke vježbe, one su interoperabilne kada su u pitanju naše obrambene snage. Mi smo veoma bliski NATO-u, onoliko bliski koliko zemlja može biti, a da nije saveznik. Kao što ste spomenuli, imamo ovu internu raspravu, javnu debatu u Finskoj, a također i parlamentarnu raspravu. Ovisno od ishoda diskusije, sasvim je moguće da će Finska tražiti članstvo u NATO-u. Ali trenutno je u toku parlamentarna rasprava. Moj premijer, moj predsjednik, ministar vanjskih poslova, ministar obrane, svi su istakli da je to važno pitanje. Moramo imati temeljitu diskusiju, ali da ne gubimo vrijeme. Dakle, ovo je pitanje gdje ćemo za nekoliko tjedana doći do našeg stava. Tako ja to shvaćam.

Generalni tajnik NATO-a, gospodin Jens Stoltenberg, rekao je jutros u Briselu, u Europskom parlamentu, ako Vaša zemlja traži od Švedske članstvo u NATO-u, to bi mogla biti brza procedura. Vjerujete li da se ova procedura može obaviti do kraja ove godine ili čak i prije? I koliko bi za Vašu zemlju bilo važno da ima tu sigurnost NATO-a u ovom trenutku kada imate prijetnje iz Rusije. A želim da Vas pitam i o ovome: Kada se govori o članstvu Bosne u NATO-u, o potencijalnom članstvu, o članstvu Vaše zemlje, iz Rusije kažu da ako naše zemlje naprave taj potez, da će biti posljedica. Plaši li se Vaša zemlja tih potencijalnih posljedica?

Mi smo spremni. Ne bojimo se. Dugo smo susjedi Rusiji. Navikli smo na njihovu retoriku. Gospodin Sinisto je rekao da smo imali čak i takozvana dobra vremena, kada smo imali dosta trgovine i ljudi su se mogli slobodno kretati, preko granice i tako dalje. Ovo što Rusija sada govori nije ništa novo. Ovu poruku smo čuli mnogo puta ranije. Što se tiče članstva u NATO-u, kao što je moj predsjednik rekao, to je najjača moguća garancija za jednu državu. Očigledno je da se sigurnosna situacija u Europi dramatično promijenila od veljače kada je Rusija napala Ukrajinu. I u ovoj promjenjivoj sigurnosnoj situaciji, svaka zemlja treba preispitati svoje sigurnosne opcije. A to je upravo ono što Finska trenutno radi. Veoma blisko surađujemo sa Švedskom, Finskom. Švedska I Finska su najbliži partneri, naši povijesni odnosi su dugi, a naša društva i zemlje su veoma slične. Tako je i to je pitanje koje svakako veoma blisko koordiniramo sa Švedskom.

Želim Vas pitati i ovo: Vidite li promjenu u Vašem društvu kada je u pitanju NATO? Budući da vidimo promjenu i u Švicarskoj. Oni govore da će i dalje ostati neutralni, ali da žele bliži odnos s NATO-om. Mijenja li cijela ova situacija Vaše društvo i društvo u Švedskoj, glede ovih sigurnosnih pitanja?

Finska je država članica EU-a. Mi već dugo nismo neutralna država. Mi smo dio Europske unije. Mi veoma blisko surađujemo s NATO-om. Podrška članstvu u NATO-u je veoma porasla tijekom ovog perioda. Današnje brojke u lokalnim medijima dale su nam rezultate da je 65 posto Finaca za ulazak u NATO. Tako da je ovo značajna promjena. I to je posljedica rata kojeg je Rusija započela u Ukrajini.

Dakle, po Vašim riječima i tim brojkama, izgleda da ove rasprave u Hrvatskoj neće donijeti nikakvu promjenu niti će imati utjecaja na Vaše stanovništvo da odluči i podrži ako Vaša vlada odluči pridružiti se NATO-u.

Ne, mislim da je naša zemlja veoma odlučna. Što se tiče ovog pitanja, imali smo dobru diskusiju i ona još traje. Naši stručnjaci jasno iznose svoje stavove u medijima i poslanici u parlamentarnim odborima, s raznim stručnjacima. Dakle, ovo je vrlo generalno razmatranje koje trenutno imamo u finskom društvu. Nikakve prijetnje koje dolaze izvan naše zemlje, ne utječu na izgradnju našeg mišljenja. Moglo bi biti čak i suprotno, da te prijetnje koje ste spomenuli, a koje dolaze s ruske strane, još više natjeraju Finsku da traži članstvo u NATO-u. Ipak, ovo je pitanje o kojem razgovaramo i koje trenutno imamo, a ishod bi trebao biti poznat za nekoliko tjedana.

Hvala Vam puno na izdvojenom vremenu. Zaista to cijenim i nadam se da će naredni put kada budemo razgovarali, to biti ovdje u našem studiju u Sarajevu.

Hvala Vama puno. S vremena na vrijeme posjećujem Sarajevo i podcrtao sam svojim kolegama u BiH, predstavnicima ministarstva vanjskih poslova i Vijeća ministara da podržavamo BiH u provođenju ovih planova reformi Izbornog zakona i da se pronađu slobodni, pošteni i nediskriminatorni izbori. Dakle, ovo je samo jedno pitanje, ali to je odluka koju trebaju donijeti samo građani BiH, Vlada, Parlament. Ovo nije nešto na što Finska ili bilo koja druga država može direktno utjecati. To nije slučaj i zašto bismo trebali. Možemo dati svoju podršku, ali ne možemo donositi odluke u ime drugih zemalja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.