Njemački Federalni institut za istraživanje, urbane poslove i prostorni razvoj objavio je mapu Europe, koja prikazuje kako su se smanjivale i povećavale europske lokalne samouprave.
Karta ukazuje na velike nejednakosti u Europi, a Hrvatska spada među one u gorem stanju.
VEZANE VIJESTI
Pad populacije mjereno do 2015. godine bilježe zemlje istoka Europe, izuzev Poljske te dijelova Češke i Slovačke, a porast stanovništva se može uočiti uglavnom u metropolama zapada Europe, odnosno starih članica EU, gdje grdovi rastu, a ponekad, čak i većim intenzitetom, rastu njihova predgrađa.
Najgore izgledaju Albanija i postsocijalističke zemlje Baltika, čije se reforme i tranziciju često uzima za pozitivan primjer: Litva i Latvija izgubile su 12,5, odnosno 12 posto stanovništva, a Albanija 10 posto. Prilično loše izgledaju i Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Grčka Istočna Njemačka iz zapad Španjolske, uz granicu s Portugalom. Nakon toga dolaze na red postjugoslavenske republike, gdje je i hrvatska, koja gubi stanovništvo u većem dijelu zemlje, izuzev srednje Dalmacije, Zagreba te dijela Istre.
Irska u to vrijeme bilježi najveći porast stanovništva od čak 17 posto, Norveška za 10, Velika Britanija i Belgija za 7 posto.
Francusa također bilježi porast broja stanovnika i to uglavnom u regijama, koje su i ranije rasle.
Selo proživljava – egzodus, navode istraživači, a ukupna populacija je zmeđu 2001. i 2011. narasla za oko 4 posto.
Karta migracija Europe, Izradio @bbsr_bund Zanimljivo kako se za postsoc baltičke zemlje često govori kako se lijepo reformirale pic.twitter.com/b8cfSwDsLx
— Ana (@Parlalament) November 29, 2016
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
