Rohindža izbjeglice, koje u ogromnom broju bježe pred nasiljem iz Mjanmara u Bangladeš, mogle bi umrijeti zbog nestašice hrane, smještaja i vode, upozorile su u nedjelju humanitarne organizacije.
Gotovo 410 tisuća pripadnika muslimanske manjine Rohindža izbjeglo je iz zapadne mjanmarske pokrajine Rakhine u Bangladeš kako bi pobjegli od vojne ofenzive koju su Ujedinjeni narodi nazvali “školskim primjerom etničkog čišćenja”.
“Velik broj ljudi stiže gladan, premoren i bez hrane i vode”, objavio je Mark Pierce, direktor bangladeškog odjela humanitarne agencije Save the Children.
VEZANE VIJESTI
“Posebno sam zabrinut da se potrebe za hranom, smještajem, vodom i osnovnom higijenom ne zadovoljavaju zbog prevelikog broja ljudi kojima je to potrebno. Ako obitelji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe, njihova će se patnja samo pogoršati i mogli bi biti izgubljeni životi”, dodao je Pierce.
Bangladeš desetljećima doživljava priljeve Rohindža iz pretežito budističkog Mjanmara u kojem se tu manjinu smatra ilegalnim migrantima.
Prije posljednje krize koja je eskalirala 25. kolovoza, kad su pobunjenici iz redova Rohindža napali policijske postaje i vojni kamp i ubili desetak ljudi, Bangladeš je već bio dom za oko 400 tisuća pripadnika te manjine.
Pierce naglašava kako treba hitno pojačati humanitarnu pomoć.
“To se može učiniti samo tako da međunarodna zajednica pojača izdvajanje sredstava”, smatra humanitarac.
Promatrači za ljudska prava i izbjegle Rohindže tvrde da su mjanmarske snage sigurnosti i budistički odmetnici iz Rakhinea na napade 25. kolovoza odgovorili kampanjom naselja i paleži čiji je cilj njihovo istjerivanje.
Mjanmar odbacuje te optužbe i tvrdi da njegove sigurnosne snage provode operacije čišćenja kako bi se branili od napada pobunjenika iz Vojske spasa Arakan Rohindža, koja je preuzela odgovornost za napade u kolovozu i slične, no manje napade u listopadu prošle godine.
Mjanmarska vlada tu je skupinu prozvala terorističkom organizacijom, te ih optužuje da pali požare i napada civile.
U utorak obraćanje Suu Kyi
Mjanmar je objavio kako je dosad ubijeno više od 430 ljudi, većinom pobunjenika, a da je izbjeglo oko 30 tisuća pripadnika nemuslimanskog stanovništva. Human Rights Watch ističe kako satelitske snimke pokazuju da je zapaljeno oko 62 Rohindža sela.
Mjanmarska čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi pod žestokim je kritikama iz inozemstva zbog toga što nije spriječila nasilje ili ga strože osudila.
Vojska i dalje u potpunosti kontrolira sigurnosna pitanja u Mjanmaru i nije naklona Rohindžama. Nedavni kraj vojne vladavine u toj državi potaknuo je ponovno buktanje starih neprijateljstava, a vojno djelovanje u Rakhineu ima široku podršku naroda.
Suu Kyi će prvi put progovoriti o toj krizi u utorak. Njezini pobornici u inozemstvu i zapadne vlade koje su podržale njezinu borbu protiv vojne vladavine i smatraju ju najboljom nadom za budućnost Mjanmara očekuju da će se u tom obraćanju obvezati na zaštitu prava muslimanske manjine.
Kod kuće bi to moglo izazvati razočarenje jer bi se govor mogao protumačiti kao popuštanje pod stranim pritiskom i zauzimanje strane muslimanske manjine koju se optužuje da je prva krenula s nasiljem, napadom na sigurnosne snage.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
