Recep Tayyip Erdogan dominira turskom politikom već 16 godina i postao je još jači nakon neuspjelog pokušaja državnog udara, no je li sazvavši prijevremene izbore za ovu nedjelju povukao loš potez?

Poznata osmanska pljuska munjevito je brz i jak udarac otvorenim dlanom koji su vojnici Osmanskog Carstva koristili protiv protivnika, pa čak i konja.

Erdogan je obećao da će primijeniti istu tu taktiku protiv svojih protivnika na nedjeljnim predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

“Jesmo li spremni dati im takvu osmansku pljusku 24. lipnja?”, upitao je mnoštvo Erdogan na predizbornom skupu. “Naporno ćemo raditi za to. Nema sjedenja i čekanja, nema odustajanja”.

Njegovi protukandidati isto tako ne gube vrijeme sjedeći i čekajući i žestoko se bore za glasove birača širom zemlje koja je godinama rezignirano gledala slabu i podijeljenu oporbu.

Izbori povijesna prekretnica

Turci će prvi put istodobno glasati i za predsjednika i za novi saziv parlamenta i izbori bi mogli biti najveća prekretnica u suvremenoj povijesti zemlje.

Održavaju se pod izvanrednim stanjem, proglašenim nakon neuspješnog pokušaja državnog udara u srpnju 2016.

Jedan predsjednički kandidat, Selahattin Demirtas, bivši supredsjednik prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP), nalazi se iza rešetaka. A oporba je ojačala kao nikad prije predstavljajući realnu prijetnju Erdoganovoj sveprisutnosti.

Izbori će također potvrditi tursku tranziciju iz parlamentarnog sustava u predsjednički, u kojem šef države postaje svemoćan. Tome je prethodio ustavni referendum u travnju 2017. na kojem je Erdogan tijesnom većinom progurao takvu ideju.

Uvođenje takvog sustava njegova je dugogodišnja ambicija i sada je zbog nje stavio karijeru na kocku.

“Moj cilj je zaštita demokracije od vladavine jednog čovjeka”, rekao je Demirtas u nedavnom pisanom intervjuu za dpa. “Utrt ću put povratku na parlamentarni sustav”.

Izbori su se trebali održati u studenome 2019. Zabrinut da bi tursko gospodarstvo moglo nastaviti nazadovati, Erdogan je riskirao i pomaknuo ih unaprijed.

Vrijednost turske lire ove je godine jako pala, a inflacija je dosegla šestomjesečni rekord od 12,5 posto.

Pogrešna procjena?

“Sazvao je prijevremene izbore jer nije želio dati oporbi platformu da širi svoju poruku”, smatra Elmira Bayrasli, suosnivačica organizacije Foreing Policy Interrupted, koja se zauzima za jačanje pozicije žena u vanjskoj politici.

To je bila pogrešna procjena, smatra ona. “Oporba se sada udružila i zajedno se suprotstavlja AKP-u”, kazala je.

Erdogan je poznat po svojem govorničkom umijeću i sposobnosti da privuče mnoštvo vatrenim govorima. Ponekad ih drži četiri puta na dan, na vrućini, tijekom ramazana, i čini se neumornim.

Poput dobroćudnog starješine pozdravlja tisuće žena, muškaraca i djece na svojim skupovima, kao da poziva goste u svoj dom. Oduševljenim ljudima govori koliko su lijepi, koliko ih voli i pokazuje im video snimke svojih suparnika ismijavajući ih.

No u odnosu na ranije izbore, njegova kampanja izgleda nemaštovita i predvidljiva. Ponavlja iste fraze i veliča postignuća svoje vlade.

Njegovi suparnici, od kojih je najveća prijetnja Muharrem Ince iz sekularne Republikanske narodne stranke (CHP), drsko su iskočili na scenu ne bi li srušili vođu za kojeg se nekoć mislilo da je nedodirljiv.

“Ince je jako karizmatičan. Obraća se ljudima na isti način na koji je to običavao činiti Erdogan”, kazala je Bayrasli.

“A prije samo nekoliko tjedana oporba je izgledala anemično, bez energije”, rekao je Gareth Jenkins, znanstvenik Centra za Tursku pri Institutu za sigurnosnu i razvojnu politiku iz Stockholma.

Borbena oporba prikazuje Erdogana kao potrošenu političku snagu.

“Taj umorni čovjek ne može riješiti velike probleme Turske”, rekao je nedavno Ince. “Potrebna je svježa krv, svježa krv!”

Šestero kandidata

Nedavne ankete ne ostavljaju, međutim, nimalo sumnje da će Erdogan dobiti najviše glasova od šestero kandidata za šefa države.

Među kandidatima je i jedna žena – Meral Aksene, bivša ministrica unutarnjih poslova i potpredsjednica parlamenta, predsjednica sekularne stranke Iyi (Dobro) i kandidatkinja oporbenog Nacionalnog saveza.

Nepoznanica je hoće li Erdogan pobijediti u prvom krugu ili će se ići u drugi 8. srpnja te što će se dogoditi s AKP-om na parlamentarnim izborima.

Zaključci ispitivanja mogu, doduše, biti notorno netočni.

Jenkins kaže da su agencije za ispitivanja javnog mnijenja “suočene s brojnim teškoćama jer im ljudi ne žele odgovarati”, što znači i da bi mogli podržavati oporbu.

Strah od apsolutne vladavine

Erdoganovi suparnici smatraju izbore posljednjom prilikom da spriječe njegovu apsolutnu vladavinu koje se boje. Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara, deseci tisuća ljudi završili su u zatvoru ili su smijenjeni s javnih funkcija. Većina medija pod izravnom je ili neizravnom kontrolom vlade.

Čak i da se dogodi drugi krug i da Erdogan na kraju pobijedi, to će razbiti auru njegove nepobjedivosti na izborima.

Zadnjih godina osjeća se očaj “da ništa što činimo ne uspijeva ništa promijeniti”, rekao je Jenkins, dodajući da kandidati kao što je Ince daju ljudima nadu.

“Ali nada može biti jako opasna stvar – ako ljudi ne dobiju ono što žele”, rekao je. “Tada, čak i da AKP pobijedi jasnom većinom, ljudi će smatrati da je bilo neke izborne prijevare.”